Novi reis: Sloboda izražavanja ne znači slobodu vrijeđanja
U septembru prošle godine, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini dobila je novog reisu-l-ulemu nakon što je Mustafa ef.Cerić na toj poziciji bio 19 godina. Zamijenio ga je dotadašnji tuzlanski muftija Husein ef. Kavazović.
U intervjuu za
Agenciju Fena reis Kavazović govori o
kontinuitetu djelovanja Islamske zajednice u BiH, izmjenama Ustava Islamske
zajednice, derviškim redovima, satanizaciji Islamske zajednice, islamofobiji,
gradnji upravne zgrade Islamske zajednice, stanju u džematima te podjelama
unutar Islamske zajednice u Srbiji.
Razgovarala: Nermina Omerbegović, novinska
agencija Fena
Došli ste
na čelo Islamske zajednice u BiH nakon perioda koji je značajno obilježio Vaš
prethodnik Mustafa-ef. Cerić i u godini kada institucija reisu-l-uleme
obilježava 130 godina postojanja. Da li već i sama ta činjenica da postoji
kontinuitet ove institucije i samo okruženje predstavlja izazov i odgovornost ?
Kavazović: Biti reisu-l-ulema je iznimna čast i ogroman izazov i obaveza te još
veća odgovornost, kao što je časno, izazovno i odgovorno biti imam, muallim,
muderris i muftija. Obavljanje tih dužnosti traži punu posvećenost. Naravno,
važan je kontinuitet Islamske zajednice na ovim našim prostorima, na kojima se
stalno nešto novo započinje, a ono staro proglašava prevaziđenim i u ovoj
prilici iskazujem duboko poštovanje prema mojim prethodnicima i divljenje svim
muslimanima i muslimankama koji su u proteklih 130 godina puno učinili u radu
Islamske zajednice u BiH. Kontinuitet od 130 godina rada Islamske zajednice je
važan jubilej za muslimane, jer naša zajednica je zajednica vjernika i bez muslimana
je nema. Ovaj jubilej je rezultat zahtjeva, borbe i brige naših muslimana za
svoju vjeru u mnogim burnim periodima. Svjestan sam emaneta koji mi je povjeren
i oslanjam se na Allaha Uzvišenog u svim izazovima koji su pred svima nama.
Molim Ga da mi pomogne da predano i dosljedno služim interesima islama i
muslimana.
Koji je
status derviških redova unutar Islamske zajednice u BiH?
Kavazović: Ustav Islamske zajednice je propisao da se u okviru Zajednice mogu
organizirati tarikatski redovi, u skladu sa šerijatom i pravilima tarikata, a
Rijaset je početkom prošle godine donio Uredbu o tarikatskim redovima kojom se
preciznije uređuje njihov položaj. To znači da oni imaju svoju autonomnost, u
smislu osnivanja i izbora članstva i vodstva, kao i obavezu da se pridržavaju
jasnih propisa šerijata i hanefijskog mezheba. Sufijska tradicija dio je
sveukupne islamske tradicije Bošnjaka i ostavila je značajan trag u vjerskom i
kulturnom životu Bosne i Hercegovine. Načela pobožnosti, skromnosti,
požrtvovanosti, služenja ljudima sama su bit islama koja su unutar sufijskog
toka dobila naglašenu dimenziju. Neposredni rad s ljudima i edukacija, kako bi
se kod njih razvili ovi principi te zadovoljili drugi aspekti duhovne žeđi i
usmjeravanja, što je karakteriziralo sufijsku tradiciju na ovim prostorima,
naša je nasušna potreba i temeljna zadaća. Islamska zajednica je zajednica svih
muslimana koji je prihvataju kao takvu, svi muslimani u njenom okrilju imaju
mjesta i ona se ne odriče nikoga.
Ponekad
se mogu čuti ocjene o svojevrsnoj „satanizaciji“ Islamske zajednice u BiH u
medijskom prostoru. Kako ćete se nositi s time?
Kavazović: Činjenica je da postoje neke predrasude o Islamskoj zajednici i
neistinite i tendenciozne interpretacije njenog rada. Islamskoj zajednici se
ponekad pokušava staviti na teret ono za što nije nadležna i istodobno osporiti
njena dužnost da se brine o pravima muslimana i služi njihovim interesima, da
ostane njihovo utočište i prostor duhovne slobode i mira. Neprihvatljivo je da
se postupci ili stavovi neodgovornih pojedinaca ili moralno i intelektualno
sumnjivih grupa pripisuju Islamskoj zajednici, kao što se ne možemo pomiriti ni
s tim da se naši vjerski simboli i autoriteti vrijeđaju ili stavljaju u
neprimjeren kontekst. Te „krive drine“
nam valja ispravljati i pri tome razvijati duh tolerancije i međusobnog
poštovanja. Samo međusobnim poštovanjem i uvažavanjem, iskrenim razgovorom i
dobrom željom da slušamo i razumijemo jedni druge možemo riješiti nesporazume i
izbjeći neutemeljena optuživanja. Valja nam graditi otvoreno i slobodno
društvo, oslobođeno predrasuda.
Pojedini
mediji i novinari su optuženi za islamofobiju pa je čak i upućena fetva na
njihove adrese. Da li će ove fetve biti skinute i da li će Islamska zajednica u
BiH prestati da vidi islamofobiju u svakoj kritici koja joj je upućena? I kad
se govori o islamofobiji, koliko ona realno postoji na našim prostorima?
Kavazović: Moram Vas ispraviti, Islamska
zajednica nije donosila fetve protiv novinara, tako da nema šta skidati. U
islamu se zna šta je fetva i na koji način se ona donosi. Isto tako, mi nismo
utemeljenu kritiku proglašavali islamofobijom. No, kada se uzme u obzir
intenzitet i način javnog tretmana kojem smo znali biti izloženi, mogao se
steći dojam da u ovoj zemlji ne postoje druge religijske zajednice. Pitanje
islamofobije i diskriminacije muslimana te vrijeđanje njihovih vjerskih
uvjerenja i simbola je globalni problem, pitanje na koje ukazuju mnogi
relevantni izvještaji o diskriminaciji i ljudskim pravima u zapadnim društvima,
a Organizacija islamske saradnje (OIC) ustanovila je opservatoriju za praćenje
i izvještavanje o islamofobiji. Paljenje Kur'ana, vrijeđanje i karikaturalno
prikazivanje Muhammeda a.s., predstavljanje islama prijetnjom za ljudsko
društvo jesu, zaista, brutalni oblici islamofobije koji duboko pogađaju
najdublja vjerska osjećanja i uvjerenja muslimana. Takva praksa mora biti
osuđena i odbačena u svakom demokratskom i civiliziranom društvu, jer sloboda
izražavanja ne znači slobodu vrijeđanja i omalovažavanja. Bosna i Hercegovina nije izolirana od islamofobičnih tendencija,
jer ekstremistički pogledi na islam i muslimane, koji su zamjetni u zapadnim
društvima, postoje i u Bosni i Hercegovini. Naša je dužnost ukazati na takve
pojave.
Jedan od
razloga za kritiku bila je i izgradnja rezidencije na Kovačima. I to najviše
zbog troškova planiranih za izgradnju ovog objekta. Šta će biti sa zgradom
rezidencije, kad se može očekivati njena izgradnja i da li će ti troškovi biti
smanjeni?
Kavazović: Nažalost, upravna zgrada Rijaseta, kako je taj objekat zvanično nazvan,
doživjela je u dijelu medija nezapamćenu hajku, za koju nije bilo nikakvog
racionalnog razloga. Zgrada je predstavljena kao rezidencija, kako ste je i Vi
imenovali u Vašem pitanju, što nije tačno. Ako danas dođete u prostore u kojima
rade najvažnije službe Zajednice, vidjet ćete da su to možda najjadniji
prostori u cijeloj Islamskoj zajednici, a da ne govorimo o drugim vjerskim
zajednicama i njihovim službenim prostorima. Od odlaska Osmanlija Islamska
zajednica nije gradila niti obnavljala svoje sjedište. Austro-Ugarska je gradila
sjedište biskupije, a Kraljevina Jugoslavija sjedište Pravoslavne crkve.
Komunistička Jugoslavija je od Islamske zajednice oduzela gotovo sve, a danas
vlasti ove države rasprodaju vakufsku imovinu i koriste je, a da i ne
pomišljaju na njeno vraćanje. Nama, dakle, valja samima se o tome pobrinuti. Hajka koja je vođena naštetila nam je,
ali mi moramo nastaviti ono što smo započeli, jer nemamo alternativu. Ovih dana
pravimo analizu, a imamo i neka obećanja prijatelja iz Republike Turske o
pomoći u nastavku radova.
„Vrlo značajnim sredstvima su muslimani u Bosni i Hercegovini pomagali stradale u zemljotresu na Haitiju, Turskoj i Iranu, stradalnike u cunamiju u jugoistočnoj Aziji, žrtve katastrofe u Japanu, pomagali narod Palestine, Pakistana, Somalije, a zadnjih godinu dana dvije sergije su organizirane za narod Sirije. To je pokazatelj vrlo važne univerzalne dimenzije muslimana, koji imaju snažan osjećaj solidarnosti s obespravljenim i ljudima u nedaći bilo gdje u svijetu. Naravno, potrebno je da se još prilježnije bavimo potrebama svoga naroda i u skladu sa svojim mogućnostima pomažemo i otvaramo nove načine i sadržaje brige za pojedinca i društvo. Mi već u nekim mjestima imamo programe bračnog savjetovanja, psiho-terapeutske aktivnosti, otvaraju se obdaništa i podržavaju edukacijski programi. Može se i više i nadam se da ćemo uskoro svjedočiti još raznovrsnijim i sadržajnijim socijalnim projektima Islamske zajednice, na radost muslimana i svih ljudi dobre volje.“
Može li
se Islamska zajednica u BiH više angažovati na socijalnom planu? Primjera radi,
Vi ste, kao muftija, pokrenuli prvi Centar za odvikavanje od ovisnosti. Zašto
se npr. IZ u BiH više ne bi angažirao oko takvih centara, centara za dnevnu brigu
beskućnika i ugroženih, ili pak pokrenuo kuhinje za osobe u potrebi ili nešto
slično?
Kavazović: Značajan dio ukupnih aktivnosti Islamske zajednice ima socijalni i
humanitarni karakter, a vjerovatno taj segment njenog rada do sada nije bio
dovoljno naglašen ili nije bio medijski interesantan. Naime, Islamska zajednica
je iz svojih sredstava kontinuirano usmjeravala i danas usmjerava sredstva u
mnoge društveno bitne socijalne projekte ili je za neke od njih struktura
Islamske zajednice bila i ostala servis putem kojeg muslimani prikupljaju i
distribuiraju ta sredstva. Ilustracije radi, različiti organi Islamske
zajednice godišnje prikupe i omoguće podjelu više od hiljadu stipendija
studentima i učenicima u Bosni i Hercegovini. U 2012. godini je samo putem Rijaseta iz 18 država u kojima žive
Bošnjaci uplaćeno više od 3.600 kurbana od čega je dobijeno 106 tona
kurbanskog mesa, koje je na 55 različitih adresa podijeljeno povratnicima,
javnim kuhinjama, organizacijama Crvenog križa, bolnicama, ustanovama za
bolesnu i nezbrinutu djecu, studentskim centrima, obdaništima, Udruženju Roma
te domovima staraca i civilnim žrtvama rata. Također, sve naše medrese imaju
svoje akcije klanja kurbana za potrebe učeničkih kuhinja, ali značajan dio mesa
i podijele. Kada se uzme u obzir koja su sredstva u Bosnu i Hercegovinu po tom
osnovu došla izvana, da je stoka ovdje kupovana i vrijednost mesa koje je
podijeljeno, dobija se značajan novčani iznos koji je putem Islamske zajednice
usmjeren za potrebe siromašnih, ugroženih ili općekorisne svrhe, a u nekim
mjestima javne kuhinje se održavaju upravo zahvaljujući donacijama kurbanskog
mesa. Islamska zajednica tokom godine organizira više sergija gdje muslimani u
džamijama skupljaju dobrovoljni prilog za ljude u nevolji, ne samo u Bosni i
Hercegovini, nego širom svijeta.
Da li ste se u međuvremenu, od stupanja na funkciju pa do sada,
upoznali o situaciji u džematima i kako biste je opisali?
Kavazović: Cijelo društvo
prolazi kroz vrlo intenzivnu krizu, koja, moram kazati, isuviše dugo traje.
Potrebna nam je moralna obnova. Naš odnos prema vrijednostima moramo mijenjati.
Nije moguće, naime, stvari popravljati ako nemamo ispravan pristup prema
obavezama, porodičnim vrijednostima, komšiluku, poštivanju prava drugih, odnosa
prema imovini, zaštiti slabih kategorija društva, strpljivosti, predanosti,
odgovornosti u radu itd. Naši džemati su
žilavi. Doduše, sve teže podnose krizu, ali istrajavaju, predano radeći na
promicanju dobra među ljudima i iskazujući konstantnu brigu prema zajednici.
Pred nama su važni projekti obnove socijalnih službi u zajednici. Islamska
zajednica na svoj način vodi borbu za povratak i obnovu džemata u onim
područjima koja su bila izložena strašnom razaranju i agresiji. Dosta toga je
urađeno u mandatu reisu-l-uleme Cerića na obnovi infrastrukture. Teško je
stanje na područjima u RS-u i u Hercegovini. Ali, imamo i primjera dobrih
pomaka, što nas ohrabruje. Pred nama je obaveza da pomognemo i džemate u
Sandžaku. Predstoji nam temeljito sagledavanje potreba na tom području i
ozbiljnije ulaganje u mektebe i kadrove. Izuzetno je važno da naša lica još
više budu okrenuta našim ljudima i da im se pomogne u jačanju njihove vjere i
uvjerenja da, uz rad i dovu Gospodaru svjetova, možemo promijeniti našu tešku situaciju.
Važno je naglasiti da smo i do sada imali dosta aktivan džemat. Sada ga valja
jačati na idejnom i duhovnom planu. Naša Vjerskoprosvjetna služba će imati
dosta posla da sagleda trendove i nove potrebe džemata.
Jedan od
problema s kojima se susreće Islamska zajednica u BiH je razdvojenost
muslimana u Srbiji. Kako riješiti taj problem?
Kavazović: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je potpuno predana povratku
duhovnog i institucionalnog jedinstva muslimana u Srbiji i duboko pati i žali zbog
postojećih podjela. Umjesto patnje i žalosti, mogu doći mir i zadovoljstvo
uspostavom jedinstva zajednice muslimana, jer je to način koji će omogućiti
slobodu i autonomiju Islamske zajednice u toj zemlji i osigurati da muslimani
mogu ostvariti svoje duhovne potrebe. Država Srbija ima odgovornost u
osiguravanju slobode i autonomije Islamske zajednice i punu primjenu
međunarodnih standarda o slobodi vjere, koji ne dozvoljavaju miješanje vlasti u
unutarnja pitanja vjerskih zajednica. U odnosu prema Islamskoj zajednici,
vlasti u Beogradu nisu bile na visini zadatka i nisu se držale zakona i
međunarodnih standarda. Kao reisu-l-ulema, poduzimat ću sve što je u okviru
mojih nadležnosti da se postigne jedinstvo muslimana u Sandžaku. Također,
pozivam ulemu i pripadnike Islamske zajednice da svojim djelovanjem doprinose
očuvanju naših zajedničkih vrijednosti.
I za kraj
razgovora molim Vas da prokomentirate slijedeće- još prije nego što ste
izabrani na funkciju reisu-l-uleme govorilo se da ćete baš Vi biti novi
poglavar IZ-a u BiH i da ćete na tom mjestu biti produžena ruka dosadašnjeg
reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića?
Kavazović: Ja sam na funkciju reisu-l-uleme izabran u jednom posve otvorenom i
javnom procesu i mene su tu izabrali muslimani iz Bosne i Hercegovine i iz
zajednica koje su u sastavu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Nadam se
da ću imati dovoljno umijeća, mudrosti i snage da budem „produžena ruka“ tih
muslimana i da ću njima i našoj vjeri služiti na čast i ponos. Reisu- l-ulema Mustafa ef. Cerić je obilježio jedno
teško vrijeme u kojem je bio na tom mjestu i uživa, uvjeren sam, ne samo moje
nego i poštovanje velikog broja muslimana.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.