Novi diplomatski pritisak na Bosnu zbog pogoršanja napetosti

Ilustracija: RadioSarajevo

Otvoreno pismo Bildta i Steinberga građanima BiH

Diplomati EU i SAD-a okupljaju bosanske političare u četvrtak da traže rješenje za produbljenje etničkih podjela koje blokiraju ključne reforme, što neki vide kao posljednji nedovršeni dio Balkana.

Dužnosnici Europske unije u Bruxellesu i Švedske, trenutno predsjedavajuće EU, vode najnovije diplomatske napore usmjerene na smirivanje još gorih napetosti u susret izborima 2010. godine.

"Svi se slažu da ako se nešto ne uradi do kraja godine, onda - zaboravite, imate izbore sljedeće godine", rekao je Raffi Gregorian, zamjenik visokog predstavnika u uredu međunarodng protektorata, čiji šef ima moć da smjenjuje lokalne dužnosnike ili mijenja zakone.

U Bosni se, u oktobru 2010. godine održavaju izbori. Prethodne izborne godine su pokazale povećanje nacionalističkih interesa i radikalnih pogleda koji mogu ugroziti bilo koju zajednicu.

Bh. pravoslavni Srbi, muslimani Bošnjaci i Hrvati katolici borili su se u periodu 1992-1995., u najgorem sukobu u Evropi nakon svjetskog rata, u kojem je oko 100 hiljada ljudi izgubilo život. Zemlja je podijeljena u dvije suparničke polovine – većinski srpski i drugi, muslimansko-hrvatski dio.

Samo u nedjelju je jedan nogometni navijač ubijen, a više desetina je ozlijeđeno u području gdje su odnosi između Bošnjaka i Hrvata napeti.

Ukoliko ne budu neutralizirane, napetosti u Bosni mogu usporiti EU i NATO-integracije za cijeli Balkan i zastrašiti strane ulagače, koji su tekako potrebni jer je svjetska ekonomska recesija imala veliki utjecaj i na regiju.

"Stvari se pogoršavaju. Ako se ovaj trend ne zaustavi, to će dovesti do sukoba i samo je pitanje kada", rekao je Sulejman Tihić, čelnik najveće muslimanske stranke. "Ovo je velika šansa koju ne smijemo propustiti", kazao je.

Razgovori u vojnoj bazi

Foto: Potpisivanje Daytonskog sporazuma

Tihić je jedan od malog broja političara koji bi se trebao pojaviti na večeri u četvrtak i na razgovorima u petak, na sastanku čiji su domaćini Carl Bildt, švedski ministar vanjskih poslova i prvi visoki predstavnik u BiH, te zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg.

Dragan Čavić, opozicioni čelnik bosanskih Srba, rekao da će preskočiti razgovore zbog političkog pritiska i negativne percepcije među bosanskim Srbima međunarodnih pregovora u vojnoj bazi pored sarajevskog aerodroma.

"Način na koji su razgovori zamišljeni – u vojnoj bazi vojnih snaga Evropske unije, izvan legalnih bh. institucija i pod međunarodnim nadzorom - teško može jamčiti uspjeh," kaže bosanski Srbin Nebojša Radmanović, jedan od tri predsjednika zemlje.

Diplomate, kojima se pridružuje i povjerenik EU za proširenje Olli Rehn, predstaviće prijedlog za ispunjenje uslova za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), putem kojeg međunarodna zajednica i dalje ima zadnju riječ u zemlji.

Prijedlog će također zahtijevati bosanske ustavne reforme i druge kompromise, te zauzvrat ponuditi bržu liberalizaciju viznog režima i brži put u EU i NATO članstvo, kažu diplomate.

Stavovi mnogih zemalja o pitanju budućnosti BiH su podijeljeni,kao i tome da li, kako to sugeriraju Švedska i lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, OHR treba zatvoriti što prije.

Konačna odluka o ovom pitanju očekuje se u novembru a protivnici zatvaranja OHR-a kažu da bi to moglo pogoršati tenzije i nagraditi Dodikov uporni pritisak za više autonomije.

William Montgomery, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj i Srbiji, rekao je da rješenje bosanskog problema može biti dopuštanje Republici Srpskoj da bude neovisna poslije pažljivih pregovora i sporazuma. U javnosti, malo ko se slaže sa ovim pogledom.

Bošnjački lideri, kao što je Tihić, kažu da stremljenja bosanskih Srba ka neovisnosti mogu samo izazvati novi rat.