Nova vlast u Srbiji pred starim pitanjima: Šta će biti s Dodikom, Srebrenicom i odnosima prema BiH?

Promjena vlasti u Srbiji bi mogla otvoriti prostor za novu regionalnu politiku, ali zalaganje za evropske vrijednosti i dobrosusjedske odnose neće biti dovoljno. Sagovornici Detektora tvrde da će ključni test biti spremnost nove vlasti da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine te se ozbiljno suoči s naslijeđem ratova vođenih 1990-ih godina.

Stihom pjesme "Tri poljupca hoću ja/ Neću jedan, neću dva/ Ništa manje neću jer tri su za sreću", studentska izborna lista "Studenti pobjeđuju" obilježila je parlamentarne izbore u Srbiji, a sve je bilo u znaku broja tri. Aleksandar Vučić u štabu Srpske napredne stranke (SNS), u društvu Milorada Dodika i Nenada Stevandića, priznao je poraz. Na konferenciji za medije rekao je da je laž da će neko pakovati kofere i bježati iz Srbije.

"Lagali su i za zvučni top, lagali su i za Sarajevo safari, lagali su za Jovanjicu, lagali su za sve… Borit ćemo se i pokazati im šta je opozicija", kazao je Vučić i dodao: "Čestitam Nataši Kandić, njena politika je pobijedila."

Miješanje u unutrašnja pitanja BiH, nepoštivanje odluka institucija BiH, politička i finansijska podrška secesionističkoj politici Milorada Dodika bila je stvarna slika do sada u odnosima Srbije i BiH. Sagovornici Detektora tvrde da suštinsko pitanje nije samo ko će upravljati Srbijom, nego hoće li nova vlast biti spremna graditi državu koja poštuje granice, suverenitet susjeda i evropske demokratske standarde.

Izborni program

U izbornom programu studentske izborna liste "Studenti pobjeđuju" navedeno je, između ostalog, da će čuvati ustavni položaj i utvrđene nadležnosti Republike Srpske, da će u saradnji s međunarodnom zajednicom preispitati dosadašnju praksu primjene "bonskih ovlasti" visokog predstavnika za BiH, te najavljuju da će u mnogim oblastima pojačati saradnju i veze s RS-om.

U programu se ne spominju Bošnjaci, Hrvati, EU put, Sarajevo, Srebrenica, suočavanje s prošlošću, kao ni procesuiranje ratnih zločina.

Formiranje nove Vlade Srbije očekuje se do kraja godine, a glavni zadatak će biti, kako najavljuju, rješavanje unutrašnjih pitanja. Odgovore o saradnji regiona i planovima buduće vlade novinari BIRN-a BiH nisu dobili od Ilije Srdanovića, prvog kandidata Studentske liste, jer nije odgovarao na pozive i poruke.

Nova prilika ili stare navike 

Sonja Biserko, predsjednica srbijanskog Helsinškog odbora za ljudska prava, smatra da tek kada se Srbija iznutra institucionalno i politički konsoliduje, bit će moguće pristupiti i rješavanju ratnog naslijeđa, što podrazumijeva izgradnju iskrenih i stabilnih odnosa sa susjedima, prije svega s Bosnom i Hercegovinom.

"Ako nova vlast želi stvarnu demokratizaciju društva, suočavanje s prošlošću mora biti jedan od njenih prioriteta. Ipak, teško je u ovom trenutku predvidjeti kako će nova generacija pristupiti ovom problemu i u kojoj mjeri će biti spremna da se suoči s naslijeđem prethodnih decenija", kazala je Biserko.

Sead Turčalo, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, smatra da bi zaokret u odnosima prema BiH bio da nova vlada poštuje Dejtonski mirovni sporazum, te da pokaže vrlo jasne mehanizme kojima će demontirati Vučićev sistem.

"Trebali bi da pokažu da su napustili neki velikodržavni paternalizam, koji smo vidjeli i kod Vučića, koji seže od Miloševića, što je zapravo bilo uobličeno u konceptu svesrpskog svijeta i svesrpskog sabora", kazao je Turčalo.

Ne može se očekivati, pojašnjava Turčalo, da nova vlada u cjelini postavi drugačija pitanja o prošlosti, o genocidu u Srebrenici, ratnim zločincima i pitanju Kosova, te ulozi Srbije u ratovima ‘90-ih godina, prenosi Detektor.ba.