Njemački mediji o BiH: Šta slijedi nakon odluke Schmidta?

Uvođenje skenera, izbor biračkih odbora, identifikacija birača – glavne su izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt. Vlasti iz Banje Luke poručuju da je evropski put završen, one iz Sarajeva pozdravljaju odluku, piše Deutsche Welle.

Ultimatum da se domaći političari dogovore oko izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji je postavljen krajem prošle godine, istekao je nametnutim "paketom integriteta" od strane visokog predstavnika u BiH. Koristeći tzv. "bonska ovlaštenja", Christian Schmidt je uveo nekoliko bitnih izmjena Izbornog zakona koje se odnose na skeniranje glasačkih listića, video-nadzor, snimanje na biračkim mjestima i centrima za brojanje, ali ne i elektronsko glasanje, jer za tako nešto BiH, kako kaže Schmidt, još nije spremna.

"Ovdje se ne radi o elektronskom glasanju, mislim da nismo dovoljno napredni za to. Bit će papirni listić i ti listići će biti elektronski skenirani i prebrojani, tako da ćemo onemogućiti promjenu biračkih listića ili da neki listići izađu drugačiji", objasnio je Schmidt, napomenuvši da su izmjenama predviđene i sankcije.

Birački odbori kao rak-rana

Birački odbori su dio koji najviše boli stranačke prvake, s obzirom na to da su manipulacijama u ranijim izbornim procesima vršili praktično njihovo preuzimanje od strane jedne partije u dogovoru s drugom, što je onda rezultiralo izbornim mahinacijama prilikom glasanja. Sada je to onemogućeno, makar na papiru, pa predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju da budu članovi političkih stranaka, niti da obavljaju neku dužnost u njima.

"Ne smiju da budu ni članovi udruženja ili fondacije koja je organizaciono ili finansijski povezana s nekom političkom strankom, niti smiju da budu uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke i moraju da budu u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti na politički nepristrasan način", navodi se između ostalog u izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik.

Sve je to, kako kaže Schmidt, zbog građana BiH, kojima on želi da osigura demokratske izbore. Skeneri će omogućiti identifikaciju glasača bez mogućnosti ponavljanja i to će biti pilot-projekat, što znači da se skeneri neće koristiti na svim glasačkim mjestima, već na ograničenom broju.

A taj broj, kako navode iz Centralne izborne komisije BiH, već je poznat. CIK podržava donošenje tehničkih izmjena Izbornog zakona, kaže njen predsjednik Suad Arnautović, upozorivši da su kao institucija pod strašnim političkim pritiskom, ali da su spremni za izbore.

"Mi smo sve pripremili da organizujemo pilot-projekat u deset općina na 165 biračkih mjesta, što bi značilo uvođenje novih tehnologija", rekao je Arnautović.

Odgovor entitetskim izbornim zakonom

Međutim, u RS-u nisu spremni za bilo kakve izmjene. Još prošle godine iz Banje Luke je stigao odgovor na ultimatum da će, ukoliko bude nametanja izmjena Izbornog zakona, biti donesen entitetski koji će regulisati izborni proces na entitetskom nivou.

"Sve što smo rekli, tako će biti. Ako ovo ništavilo koje se zove Schmidt pokuša nešto da uradi, stavio je tačku na evropski put. I donosimo izborni zakon i naša republička izborna komisija sprovodi izbore", rekao je Milorad Dodik sredinom februara, odgovarajući na pitanje šta ukoliko visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona. Dodik se nakon odluke Schmidta nije oglašavao, a tokom dana (27. marta) trebalo bi da bude utvrđen datum održavanja posebne sjednice na kojoj bi se razgovaralo i o tom pitanju.

U javnosti se, neposredno prije objavljivanja odluke visokog predstavnika, pojavila i radna verzija Izbornog zakona RS kojim je definisano da republička i lokalne izborne komisije samostalno sprovode izbore.

"Sjedište Republičke izborne komisije je u Banjoj Luci. Republička izborna komisija ima pečat u skladu sa zakonom. Republička izborna komisija ima internet-stranicu na kojoj se objavljuju svi izborni propisi, kao i sve druge odluke od značaja za izborni proces i to u roku od 24 sata od donošenja odluke", navedeno je u radnoj verziji koja se pojavila u medijima.

Razlika u odnosu na Izborni zakon BiH je u tome što će Republička izborna komisija biti nadležna za sve izbore koje se sprovode na teritoriji RS-a. Taj zakon bi trebalo da se nađe već na sljedećoj sjednici parlamenta o čijem datumu će Kolegijum Narodne skupštine odlučiti ove srijede.

Kritika na račun Schmidta iz EU

Najoštriji u reakciji na nametnute izmjene Izbornog zakona bio je premijer RS Radovan Višković, koji dovodi u pitanje evropski put BiH zbog poteza visokog predstavnika. Ističe da je nedopustivo da Centralna izborna komisija BiH sama bira biračke odbore i da time izabrani članovi postaju profesionalci, i ujedno postavlja pitanje ko će da ih plati.

"Nije me iznenadilo to što pola BiH priznaje čovjeka (Christian schmidt) koji je nelegalno na ovim prostorima, jer nema verifikaciju UN da bude visoki predstavnik. Odluka od prije nekoliko dana o otvaranju pregovora EU sa BiH u suštini je ovim nametanjem zatvorena", rekao je Višković.

Nakon odluke Schmidta, stiglo je i saopćenje iz Brisela u kojem se navodi da se od lokalnih vlasti očekuju reforme, a da bi ovlaštenja visokog predstavnika trebalo koristiti samo kao posljednju mjeru. U saopćenju koje potpisuje portparol EU Peter Stano, navodi se da je "opsežna međunarodna supervizija nekompatibilna s evropskom budućnošću BiH".

"Evropska unija je izrazila snažnu sklonost prema tome da Parlament BiH preuzme svoju odgovornost i usvoji te reforme, kao što su se lideri državne koalicije obavezali da će to učiniti na vrijeme za sprovođenje tokom općinskih izbora u oktobru", saopćeno je iz Brisela.

Podrška Liberala

Takav stav dijametralno je suprotan sa stavom ostalih međunarodnih predstavnika u BiH, posebno američkih i britanskih diplomata. Oni u potpunosti podržavaju odluku Christiana Schmidta i korištenje bonskih ovlasti u slučaju Izbornog zakona. Zajednički je stav da je neuspjeh domaćih političara da se dogovore oko tog pitanja rezultiralo reakcijom visokog predstavnika.

Podrška Schmidtu stiže i od izvjestioca za Zapadni Balkan poslaničke grupe nemačkih Liberala (FDP) u Bundestagu Tomasa Hakera koji kaže: "Odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta da iskoristi bondke ovlasti je neophodna i primjerena, s obzirom na predstojeće lokalne izbore u BiH. On pritom preuzima važne preporuke OEBS/ODIHR, GRECO i Venecijanske komisije i sprovodi ih s obzirom na nedostatak političke volje lokalnih političkih donosioca odluka. Izmjene izbornog zakona jasan su znak jačanja integriteta izbora i Centralne izborne komisije", navodi Haker uz očekivanje da, nakon ovog poteza Schmidta, ovogodišnji lokalni izbori u BiH neće više biti podložni izbornim prevarama.

HDZ-ov prijedlog ide u zaborav

Dok srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović smatra da je potez Schmidta unazadio zemlju tri koraka unazad i da je to šamar demokratskom procesu u evropskom putu BiH, njen kolega iz Predsjedništva, predsjedavajući Željko Komšić, ne misli tako. Naprotiv.

"Bit će potrebno vrijeme da vidimo sve efekte izmjena, ali trenutno izgleda kao da će glas građana Bosne i Hercegovine da vrijedi više nego ranije, jer će se glasovima manje manipulisati", ocjenjuje Komšić, navodeći da je za BiH dobro što se pravi korak naprijed u procesu pristupanja Evropskoj uniji i što HDZ nema više mogućnost da podmeće svoje političke ambicije u vidu trećeg entiteta u proces zaštite izbornog integriteta.

HDZ BiH i njen prvi čovjek Dragan Čović još se nisu oglasili oko nametanja tzv. "paketa integriteta" Izbornog zakona, dobrim dijelom i zbog toga što je samo dva dana prije nametnute odluke ta stranka u proceduru uputila svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona. Tim prijedlogom, kojeg je na usaglašavanje u Vijeće ministara uputio HDZ-ov ministar pravde Davor Bunoza, definisano je da bi za člana Predsjedništva BiH ubuduće bio biran onaj Hrvat koji, uz opću većinu glasova s teritorije Federacije BiH, dobije i većinsku podršku u kantonima s relativnom ili apsolutnom većinom hrvatskog stanovništva.

Prijedlog su, međutim, odbili predstavnici u Sarajevu vladajuće Trojke, kao i američka ambasada u BiH, jer se tim zakonom praktično, kako su rekli, uvodi hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH.

"HDZ BiH ne može na silu da dođe do rješenja koje preferira. Mora iskreno da pregovara i da radi na postizanju konsenzusa i kompromisa neophodnih za promjenu Ustava BiH. Stranka je za to imala veoma mnogo vremena, ali to nije uradila", ukazali su iz američke ambasade u BiH.

Veća izlaznost

Samo dan uoči nametanja Schmidtove odluke koju je Trojka pozdravila i najavila da će zakon prihvatiti, prvi čovjek SDP BiH (dio Trojke) Nermin Nikšić također je odbacio Čovićev prijedlog.

"Ovo jeste iskorak za HDZ, ali za nas je i dalje neprihvatljivo. Trojka insistira na sprovođenju presuda Evropskog suda pravde, a ne samo Ustavnog suda BiH", rekao je Nikšić, ističući da prijedlog HDZ ne može da bude dio paketa tehničkih izmjena Izbornog zakona, jer za novi model izbora članova Predsjedništva mora da se promijeni ustav države.

A što se tiče "paketa integriteta", stručnjaci smatraju da je potez Schmidta očekivan, posebno nakon što je prije četiri mjeseca postavljen rok za izmjene i domaći dogovor. Bivši član CIK BiH Vehid Šehić kaže da je Schmidt uvažio predloge OEBS-a, ali i koalicije "Pod lupom" koja prati izborne procese tokom nekoliko posljednjih ciklusa. Birački odbori su, kaže Šehić, bili slaba karika, zbog čega je odluka Schmidta očekivana.

"Ove izmjene bi mogle da utječu na veću izlaznost. Ovo je zaštita dostojanstva građana, što se političarima ne sviđa. Ovim se iz jednačine izbacuje ljudski faktor koji može da promijeni volju birača. To je najbitnije u čitavom izbornom procesu“, smatra Šehić.