Majstorović o povećanom broju femicida: Ovo se zove Verterov efekat, ponavlja se isti scenarij
Femicid. Riječ koja se, nakon stravičnog ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu prošle godine, pojavljuje u javnosti skoro svake sedmice. Novi slučajevi zlostavljanja žena događaju se kako širom Bosne i Hercegovine, tako i u regionu, i zasigurno ima ih mnogo više nego što je zabilježeno u medijima.
Tim povodom razgovarali smo sa stručnom savjetnicom za savjetodavno-terapeutski rad KJU Porodično savjetovalište Tihanom Majstorović.
Tihana Majstorović je za Radiosarajevo.ba kazala da, iako porodično savjetovalište ne raspolaže statističkim podacima o eventualnom povećanju broja slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini, ali da je svakako primjetna veća zastupljenost te teme u medijima u zadnje vrijeme.
Nevjerovatan revanš: Usyk pobijedio Furyja i potvrdio dominaciju u teškoj kategoriji
"Socijalna psihologija odavno prepoznaje tzv. Verterov efekat - nazvan po čuvenom Geteovom djelu, u kojem glavni junak izvršava suicid, što je detaljno opisano u knjizi, a nakon objavljivanja knjige raste broj slučajeva suicida počinjenih na opisani način. Verterov efekat ne odnosi se samo na suicid, mada se za njega često veže, nego je dokumentovan i u slučajevima masovnih pucnjava ili specifičnih vrsta ubistava, koji počinje da se povećavaju i imitiraju u društvu nakon što se o jednom takvom događaju izvještava u medijima", rekla je Majstorović.
Horor u Novom Sadu: Ženu ubio bušilicom pa pokušao skočiti s mosta
Pojasnila je da senzacionalističko izvještavanje o femicidu dopire do velikog broja građana, daje jasne podatke o načinu izvršenja djela, oružju, te druge detalje koji graniče sa morbidnošću. Sa druge strane, nedovoljno informacija stiže o procesiranju kriminalnog djela i posljedicama po počinioca.
"Sve to u kombinaciji može utjecati na efekat imitiranja i modeliranje obrasca ponašanja u društvu, ukoliko u strukturi ličnosti kod pojedinih građana već postoje predispozicije za takvo djelo. Odgovoran pristup medija temi izuzetno je važan za njeno dalje procesiranje u društvu", naglasila je stručna savjetnica.
Porodično savjetovalište se sa temom nasilja sreće kada se korisnici jave na individualnu ili bračnu terapiju, obično iz drugih razloga, te u toku rada dođe se do spoznaje o postojanju nasilja.
"Nakon toga osnažujemo i ponovo upućujemo osobe da zatraže pomoć i prijave nasilje nadležnim institucijama. Sa temama nasilja susrećemo se, također, radeći sa ženama koje su već izašle iz nasilnog odnosa i pokušavaju re-uspostaviti svoj život i ostaviti to iskustvo iza sebe", pojasnila je Majstorović.
Zločini koji su potresli BiH u 2023. godini: Femicidi, svirepa ubistva i mafijaške likvidacije
Važno je da svi građani njeguju vrijednosti empatije i brige za ljude i svakako reagovati ako smatramo da je osobi koju poznajemo potrebna pomoć i podrška. A iz Porodičnog savjetovališta su sve žene pod rizikom femicida ohrabrili podijeljenim iskustvom rada sa korisnicama koje su smogle snage da izađu iz nasilnog odnosa.
"Ma koliko bilo teško poslije i ma koliko malo resursa bilo na raspolaganju – svaka je to smatrala odlukom koja joj je promijenila život na bolje i spasila joj život. Važna je poruka za sve osobe koje strahuju za svoj život – da postoji način da se izađe iz toga, da postoje resursi koji su na raspolaganju u društvu i da to pokazuju primjeri brojnih uspješnih žena koje danas pričaju svoju priču o tome kako su preživjele", poručila je Tihana Majstorović.
Važna napomena građankama i građanima
SOS crvena linija - 033 222 000 - je broj telefona koji građankama/ima Kantona Sarajevo, i šire, omogućava da tokom 24 sata prijave bilo koji oblik nasilja u porodici: fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko nasilje.
Nakon prijave nasilja, koja može biti anonimna, dobit ćete adekvatnu informaciju na koji način pristupiti rješavanju problema nasilja ili sprečavanju nasilja, tj. kome se obratiti za dalju pomoć.
U slučaju potrebe, nakon telefonske prijave može se koordinirati intervencija policije i nadležne službe socijalne zaštite, odnosno postoji mogućnost koordinacije zbrinjavanja u Sigurnu kuću.
Otvaranju ove linije prethodilo je potpisivanje Protokola o postupanju između Fondacije lokalne demokratije, MUP-a Kantona Sarajevo i JU Kantonalnog centra za socijalni rad.
Fondacija lokalne demokratije je 2008. godine sa još pet organizacija potpisala memorandum o suradnji sa Gender centrom Vlade FBiH o uspostavljanju jedinstvenog SOS telefona 1265 za područje Federacije. Fondacija lokalne demokratije, prema regionalnom rotiranju poziva na SOS telefon za žrtve nasilja u porodici, preuzima pozive s područja Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona.
Na SOS telefonu rade operaterke koje su završile specijalni edukativni program za rad sa žrtvama nasilja u porodici.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
