Njemački mediji nakon sporazuma u Berlinu: Zapad ponovo vodi balkansku politiku

Potpisivanjem sporazuma u Berlinu o međusobnom priznavanju univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija, čiji je cilj veća povezanost u regionu i slobodno kretanje građana zemalja regiona, a posebno veća pokretljivost profesionalaca, studenata, istraživača i profesora – bila je tema i današnje štampe na njemačkom jeziku.

Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) piše kako se radi o „malom pomaku" i da „Berlin predano radi na tome da se zemlje zapadnog Balkana što prije pridruže Evropskoj uniji (EU)".

List dodaje da je njemačka vladajuća partija SPD zahtijevala u četvrtak da se „poveća pritisak na Srbiju".

'"Kao zemlja koja želi da postane članica EU, Srbija ne može da učestvuje u navodnoj destabilizaciji trećih strana‘, rekao je zamjenik lidera poslaničke grupe Dirk Vize agenciji Rojters'", prenosi FAZ.

U tekstu se ističe i da je "Šolc dobio podršku SPD-a" za svoj kurs da države zapadnog Balkana što brže uvede u EU.".

"U okviru naših geopolitičkih interesa, proširenje EU predstavlja jasan dobitak", kaže se u pozicijskom dokumentu Seeheimer Kreis-a, kojem pripada 91 član SPD-a, a u koji je FAZ prethodno imao uvid, piše DW.

List naglašava da to "omogućava Evropskoj uniji jaču prisutnost na spoljno-političkom planu".

"Proces pristupanja EU posebno za Bosnu i Hercegovinu treba ubrzati, jer tamo postoje tenzije koje takođe pokreću 'ekstremni akteri poput Rusije'. Poslanici Evropskog parlamenta traže da se ukine princip jednoglasnosti u EU. Sve zbog toga ‚da bi se ubrzali procesi prijema novih članica u EU'", ističe se u uglednom dnevniku iz Frankfurta.

List Noje cirher cajtung (NZZ) u tekstu pod naslovom "Zapad ponovo vodi balkansku politiku" piše da je „sporazum strateški važan iz dva razloga":

"Prvo, to je korak ka regionalnom ekonomskom prostoru koji treba da bude integrisan u evropski ekonomski. No, Evropska unija mora biti svjesna da ovo regionalno rješenje ne može biti zamjena za evropsko. Region ima šanse za prosperitet samo ako je uključen u evropske programe. Ne treba dramatizovati probleme: na ovim prostorima živi 17 miliona ljudi, otprilike duplo više nego u Londonu. Na ovaj način EU vraća svoju privlačnost za zemlje zapadnog Balkana, koje je licemerjem i zanemarivanjem izgubila u posljednjih deset godina. To je važno i da bi se postavila granica konkurenciji iz Kine, Rusije i Turske. A ona nije spavala i proširila se u energetskom sektoru (Rusija) i razvoju infrastrukture (Kina). Za ove sile, region Zapadnog Balkana je definitivno privlačan kao predvorje EU.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, ovaj region se koristi da se povremeno i "bez velikih troškova izgradi remetilački potencijal protiv EU".

Drugo, sporazum je važan jer je nastao zahvaljujući koordinisanoj politici Zapada. To nije bio slučaj već dugi niz godina, što treba zahvaliti Vladimiru Putinu. Njegov napad na Ukrajinu bio je poziv na buđenje da se Balkan ponovo uključi u strateške računice Zapada.

Kako se ispostavilo, kada se Berlin, Brisel i Vašington udruže, može se postići mnogo. To se odnosi i na veliko, još uvijek neriješeno pitanje odnosa Srbije i Kosova. Ovaj kamen spoticanja treba raščistiti 23 godine poslije rata, kako bi region brže napredovao. U tome neće uspjeti ni metoda brzog rješavanja problema, ni laisser-faire pristup koji oblikuje zapadnu politiku prema Kosovu od 1999. godine. Rješenje se mora tražiti upornošću i kreativnošću, prihvatljivoj u obje zemlje. Ovaj proces funkcioniše samo kao kompromis i sa perspektivom učlanjenja u EU”, piše švajcarski dnevnik iz Ciriha.

Minhenski SZ se, u kontekstu završenog samita EU i Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, pak osvrće na "politiku klackalice”, koja se godinama vodi pod vođstvom predsjednika Aleksandra Vučića i koja "sada dostiže svoje granice”. List piše da je Kancleramt (sjedište njemačke vlade) uoči održavanja samita u Berlinu poslao upozorenje:

"'Iznenađeni smo i razočarani' najnovijim srpsko-ruskim sporazumom. To se loše uklapa u pejsaž, u kojem je Rusija pokrenula agresivni rat protiv susjeda i protiv koje je EU uvela sankcije'".

SZ naglašava da je Vučić kao iskusan političar siguran da postoje "u krajnjoj liniji nespojivosti (nekompatibilnosti)".

"Ako krene u pravcu Evrope, Vučić može da računa na podršku. Ako pak 'odluči da krene drugim putem', glasilo je upozorenje, 'to će imati odgovarajuće kontra-posljedice'", prenosi list iz Minhena.

List dodaje da su upozoravanje i mamljenje (bič i mrkva) dvije strane politike prema zapadnom Balkanu, koju je Šolc preuzeo kao domaći zadatak od svoje prethodnice Angele Merkel.

Ona je 2014. godine pokrenula 'Berlinski proces', koji ima za cilj da natjera ponekad neprijateljske države u regionu da bolje sarađuju jedna sa drugom, kako bi se, na prvom mjestu, stvorili uslovi za uspješnu integraciju u EU".