Njemačka: Džamija Kralj Fahd nije prihvatilište za muslimanske fundamentaliste

Okupljanje fundamentalista

Vlasti Njemačke su na ovaj način odgovorile na pitanje Sevim Dağdelen, Heike Hänsel, Ulla Jelpke, i drugih zastupnika frakcije DIE LINKE (Ljevica) u kojoj mjeri Savezna vlada ima saznanja (uključujući i obavještajne podatke) da je džamija Kralj Fahd u Sarajevu, koja je "izgrađena saudijskim milionima" kao najveće molitveno mjesto na Balkanu, "prikupljalište muslimanskih fundamentalista u Bosni i Hercegovini".

Piše: Faruk Vele

"Džamiju Kralja Fahda u Sarajevu, poznatu kao najveću džamija na Balkanu, prema osnovu svoje veličine i prominentne lokacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine,  posjećuju većinom umjeren muslimani iz regije. Prisustvo radikalnih vjernika na molitvama ne može se isključiti", dodaje se u odgovoru na upitnik pod naslovom Radikalni islam u Bosni i Hercegovini i na Kosovu koje je Radiosarajevo.ba imao na uvid.

Veoma realna analiza odgovora Saveze vlade upućuje na priličnu neosnovanost tvrdnji koje, često iz političkih motiva, stižu iz Hrvatske, Srbije i dijela europskih krugova o navodnoj ekstremnoj radikalizaciji muslimana u Bosni i Hercegovini, a koja s pozicije dugoročnih interesa države BiH može biti krajnje ozbiljna.

Savezna vlada nema pouzdanih informacija o tome da imami iz Saudijske Arabije u BiH podučavaju fundamentalističkom islamu, a koji, kako navode, ima malo zajedničkog s ovdašnjom tradicijom, te da "tako priprema tlo za islamsku misao".

Isti odgovor je uslijedio i u pogledu saznanja Vlade Njemačke "da u Bosni i Hercegovini djeluju imami koji su školovani u Turskoj". Nadalje, njemačke vlasti odbacile su i tvrdnje da se u toku proteklih godina ni iz jedne druge europske države džihadističkim grupama nije pridružilo više boraca kao iz Bosne i Hercegovine! Također, Njemačka obavještajna služba (BND) ne raspolaže s konkretnim dokazima o povećanom islamističkom djelovanju u Bosni i Hercegovini, bio je odgovor njemačke vlade.

"Međutim, potencijalna opasnost od pojedinaca i frakcija iz islamističke scene se ne može isključiti", naveli su.

Na pitanje o tome da li od rata u BiH vehabistički pokret raste, Savezna vlada je opet jasna: "U regionu i dalje dominira tradicionalno liberalno razumijevanje islama".

Kontakti između osoba iz kruga radikalnih islamista u Njemačkoj s Bosnom i Hercegovinom kao i Kosovom, odnosno između navedenih zemalja prema Njemačkoj su, objelodanili su iz Savezne vlade, otkriveni pojedinačno u raznim istragama neovisno jedno od drugog.

"Međutim, one do sada nisu ukazale na postojanje čvrstih struktura ili organizacijsko umrežavanje", smatraju oni.

Kada je u pitanju broj stranih direktnih investicija proteklih godina u BiH, a koje se, također, dovode u vezu s podrškom i ekstremnim tumačenjima vjere, Vlada Njemačke je zastupnicama prezentirala informacije naše Centralne banke. Prema njima, kompanije iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Kuvajta i Turske su se u proteklih pet godina u više navrata našle na listi deset najvećih stranih direktnih investicija.

Tako je, 2013. i 2016. Saudijska Arabija bila na 8. mjestu kada je riječ o direktnim investicijama, dok je u periodu od januara do septembra 2017. bila na trećem mjestu. Emirati su u 2016. godini bili treći, a u 2017. godini na 5. mjestu. Kuvajt i Turska su uglavnom u donjem dijelu tabele deset najvećih investitora. No, ono što je jasno, susjedne i zemlje Zapada su i u proteklih pet godina bile najveći investitori u BiH. Srbija, Austrija, Hrvatska, Slovenija, Švicarska, Holandija, Italija, Luksamburg, Velika Britanija... godinama su u vrhu liste ulagača, pa slabo "drži vodu" priča o ogromnoj razini kapitala koja u BiH iz političko-ideoloških razloga pristiže s Bliskog istoka.

Islamske enklave

Vlada Njemačke, međutim, nije mogla javno objelodaniti koje dokaze ima Njemačka obavještajna agencija o tome, da zemlje Golfskog zaliva, prije svega Saudijska Arabija, investiraju velike količine novca u Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, kako bi tamnošnji umjereni islam zamjenio sa radikalnijom varijantom vehabizma. Upitani o postojanju "islamskih enklava" formiranih, između ostalog, jer su u BiH ostali strani ratnici, Savezna vlada spominje slučaj Gornje Maoče:

"U pitanju navedeno mjesto Gornja Maoča je izgrađeno, prema saznanjima Savezne vlade, kao pokazni model selafističkog pokreta. To je jedno malo mjesto sa samo nekoliko porodica. Prema ovom uzoru formirana su druga slična naselja. Stanovnici se smatraju selafističkim predvodnicima, čiji se vjerski i društveni život orijentira prema ranoislamskim navikama i običajima.

Najmanje jedan dio stanovnika se prema današnjoj procjeni može ubrojati u članove džihadističkog pokreta selafizma. Evidentirano je više odlazaka iz ovog mjesta u Siriju i Irak", navodi se u odgovoru.

Na koncu, njemačke vlasti podsjećaju da Europska unija, u okviru svoje saradnje s trećim zemljama, a na osnovu Zaključka Vijeća od decembra 2015.godine, ima antiteroristički dijalog sa zemljama u fokusu interesa i izgrađenu mrežu eksperata za sigurnost i terorizam, među kojima je i Zapadni Balkan.

Upitani o prevenciji radikalizma, naglasili su: "Prema mišljenju Savezne vlade, važno je da se putem mreže Radicalisation Awareness Network (RAN), koja je i jedan od partnera inicijative, uzmu u obzir i aspekti prevencije. Savezna vlada se zalaže za jačanje struktura EU i umrežavanje relevantnih foruma za prevenciju radikalizacije, a u zajedničkoj inicijativi s Francuskom (predstavljena Savjetu za pravdu i unutrašnje poslove u martu 2017.) Savezna vlada je predložila formiranje Europskog centra za prevenciju i borbu protiv radikalizma".

Nisu svi bh. državljani u Sriji džihadisti

"Prema saznanjima Savezne vlade, najveći dio boraca iz Bosne i Hercegovine i iz Kosova, ravno 70 posto, su se u toku proteklih godina u Siriji priključili terorističkoj organizaciji Islamska država (IS)“ a 20 posto bivšem Jabhat al- Nusra (sada: Hai'at Tahrir al-Sham). Pored toga, oko 10 posto se priključilo ne-džihadističkim grupama bivše krovne organizacije Free Syrian Armee (FSA)".

Uloga Turske

Na pitanje njemačkih zastupnika da li je tačno, prema saznanju Savezne vlade, da je turski kontigent EUFOR Althea drugi po veličini u Bosni i Hercegovini, i da li je Saveznoj vladi poznat broj vojnika u turskom kontigentu EUFOR – Althea, Savezna vlada je odgovorila:

"Prema saznanju Savezne vlade Turska je zajedno s Austrijom i Mađarskom jedna od tri države koje imaju najviše trupa u operaciji EUFOR ALTHEA. Tačan broj osoblja u vojnim kontigentima raznih nacija ne može biti javno objelodanjen. Prema saznanjima Savezne vlade turski kontingent se prema zvaničnim podacima sa oficijelne internet stranice Turske vojske sastoji iz jedne manevarske kompanije i pet timova za vezu/posmatranje. Tačne pozicije stacioniranih trupa ne mogu biti javno objelodanjene", navode u izvještaju.