'Nije naređeno nezakonito granatiranje Sarajeva'
U nastavku svjedočenja u odbranu Radovana Karadžića, bivši komandant Sarajevsko-romanijskog (SRK) korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Dragomir Milošević izjavio je da nikada nije dao naređenje za protivpravno granatiranje Sarajeva.
"Davanje dozvole da bilo ko nezakonito djeluje granatama po Sarajevu, ja takva naređenja nisam davao", rekao je Milošević odgovarajući na pitanja Karadžića, prenio je Birn Justice Report.
Generala Miloševića Haški sud je 2009. proglasio krivim za teror nad civilima u Sarajevu granatiranjem i snajperskim napadima 1994. i 1995., osudivši ga na 29 godina zatvora.
Milošević
je optužio Armiju BiH (ABiH) da se služila zabranjenim ratnim
lukavstvima da bi krivicu za civilne žrtve u Sarajevu pripisala njegovoj
jedinici. Tvrdio je da je bošnjačka vojska iz grada otvarala
vatru iz civilnih objekata, poput bolnica, nastojeći da isprovocira
odgovor SRK-a i time mu “nanese štetu”.
Po svjedokovom iskazu,
srpska strana se uzdržavala da na tu vatru uzvrati uvijek kada je bilo
opasnosti da će stradati civili. Milošević je, međutim, naznačio da bi
za balkon u soliteru koji je džakovima pretvoren u puškarnicu smatrao
kako “nema veze s civilnom strukturom”.
Na Karadžićevu
sugestiju, Milošević je ustvrdio da tokom prekida vatre početkom
februara 1994. njegov korpus nije otvarao artiljerijsku vatru.
'Nije bilo municije za pretjerivanje'
Prema
optužnici protiv Karadžića, 5. februara 1994. u minobacačkom napadu na
sarajevsku pijacu Markale sa položaja SRK-a ubijeno je 66, a ranjeno
više od 140 osoba.
Milošević je izjavio i da je, poslije
eksplozije na Markalama, SRK u potpunosti poštovao zonu isključenja
teškog oružja od 20 kilometara oko Sarajeva, nasuprot ABiH, koja je
svoju tešku artiljeriju u gradu sakrila i upotrebljavala.
Komentarišući
navode optužnice o “neselektivnoj” i “prekomjernoj” vatri na ciljeve u
Sarajevu, Milošević je sugerisao da njegova jedinica nije imala dovoljno
municije za pretjerivanje. Prije otvaranja vatre, Miloševićev
korpus je, po njegovom iskazu, osmotrio da li je ciljani prostor bio
“opterećen civilima”, a “ako je bio, nije dejstvovano”.
Na
neprijateljskoj strani bilo je da obezbijedi da “civili ne budu tamo”.
Na pitanju da li je, po povratku sa liječenja u Beogradu u septembru
1995., tražio informacije o drugoj eksploziji ispred tržnice Markale,
Milošević je odgovorio negativno.
Potčinjeni su mu, međutim, ispričali da je “pala anatema na SRK” uprkos tome što artiljerija kritičnog dana nije djelovala.
Za ovaj napad na Markale iz 28. augusta 1995. godine, kada su 43 osobe ubijene, a 75 ranjeno, Miloševića je Žalbeno vijeće suda u Haagu oslobodilo krivice, usvojivši njegov alibi da je u vrijeme eksplozije bio u bolnici.
Dok ga je Karadžić ispitivao, Milošević nije
negirao da je SRK ispalio modifikovane avio-bombe koje su, po optužnici,
u nekoliko incidenata pogodile civilne objekte u Sarajevu, ranivši
sedam osoba, ali je tvrdio da su bile gađane komande ABiH tokom velike
ofanzive iz grada.
Karadžić je, osim za teror nad stanovnicima
Sarajeva, optužen i za genocid u počinjen Srebrenici, progon Bošnjaka i
Hrvata širom BiH, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Svjedočenje Miloševića nastavlja se 29. januara.
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.