Nihad Aličković za Radiosarajevo.ba: Sutorina je naša, makar i po cijenu referenduma

Do 1947. godine Bosna i Hercegovina je imala dva izlaza na more. Osim Neuma, u području Sutorine BiH je imala sedam kilometara morske obale.  Pitanje granice ponovo je aktuelizirano u pokušaju da se riješi granični spor star 22 godine između BiH i Crne Gore.

Sutorina je naselje u općini Herceg Novi u Crnoj Gori. Nakon raspada Jugoslavije naselje Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od 7 km na sjevernom dijelu zaljeva Boka kotorska, gdje utječe rijeka Sutorina, je u sporu između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Gdje je ta, šta je ta Sutorina: Dubrovački poklon oko kojeg se spore BiH i Crna Gora

Nihad Aličković, član AntiDayton Groupe, i dalje je s timom ljudi oko sebe, odlučan u namjeri da nastavi borbu za ono što, kako tvrdi, vjekovima pripada Bosni i Hercegovini. Pojas Sutorine već mjesecima je u fokusu javnosti domaćih medija. Aličković se bori. Kaže da neće odustati. 

Rezolucija o Sutorini: Hoće li trajno ostati u sastavu Crne Gore?

''Pitanje Sutorine je jako važno za BiH. Prije svega razlog tome je zato što je to zaista vlasništvo naše zemlje. Druga stvar je u tome što Sutorina i Kruševice imaju ogroman potencijal kako turistički, tako ekonomsko-razvojni. Ako sagledamo činjenicu da u Sutorini postoji mogućnost izgradnje bolje luke nego što je to luka u Pločama, onda to dovoljno govori kolika je važnost Sutorine za nas kao državu. Svjesni smo svi koliki utjecaj na uvoz roba ima jedna luka te koliko bi ojačao i sam kraj Kruševice i Sutorine jer luku treba izgraditi, treba razviti turističke resurse te bi to sigurno poboljšalo i život u toj regiji, ali i na tlu cijele države. Također, temom i interesovanjem za teritoriju koja vlasnički nama pripada, pokazali smo državotvornu svijest koja je jako bitna u jednom društvu'', pričao je Nihad Aličković za portal Radiosarajevo.ba

Dodao je da javnost u susjednoj Crnoj Gori ovom problemu još uvijek nije posvetila mnogo pažnje, spominjući izlaganje premijera Mile Đukanovića uz pokušaj ''obmane javnosti''.

"Nakon zastoja u Predsjedništvu desio se napokon jedan konkretan potez jednog političkog lica. Prijedlog o rezoluciji ovog ugovora trebao bi da se usvoji ili odbije 15. 1. na 8. tački dnevnog reda Parlamentarne skupštine. Ne želim da budem pesimista i smatram da zastupnici na sjednici treba da se vide jednom činjenicom a to je da je Sutorina dokazano vlasništvo BiH te da nemaju pravo na tako lagodan način poklanjati teritorij države bilo kome. Također, trebali bi znati da građani posjeduju još i druga prava kojima mogu da se bore dalje, te da njihova odluka i dalje ne mora biti zadnja. Postoji mogućnost referenduma građana na kojem se građani koji su punopravni vlasnici mogu izjasniti na ovu temu. To nam garantuju pravni članovi zakona koji još uvijek važe."

''Gledajući na argumentaciju, a onda i na pravo, objektivno Sutorina jedino može pripasti našoj zemlji. Ona ustvari vlasnički još uvijek pripada nama i mi vlasničko pravo nikada nismo izgubili niti ga predali Crnoj Gori. Crna Gora je u stanju nesavjesnog posjeda, tj. koristi prostor i teritorij koji nije njen već 69 godina i ne pomišlja da izvrši povrat već štaviše želi da ga zadrži što se već naziva uzurpacijom. Nedavno se na temu Sutorine prvi put obratio i premijer Milo Đukanović koji nije naveo nijedan argument vlasništva nad Sutorinom osim što je pokušao da obmane javnost Crne Gore i BiH kako je ugovor o granicama završen što nije istina. Upravo premijeru pisao sam otvoreno pismo i odgovor koji su i crnogorski portali objavili, da je najbolje rješenje da Crna Gora jednostavno izvrši povrat teritorija nad kojim nema vlasništvo. Oni su jako dobro upoznati s tim da su im na ovu temu i dio o vlasništvu ladice s dokazima prazne. U drugom slučaju, postoji mogućnost pokretanja postupka pred međunarodnim sudom u Haagu gdje kompletna argumentacija pravno ne može dokazati ništa drugo osim da je Sutorina dio bh. vlasništva. Naravno u tom pogledu, u takvom postupku mi moramo biti sigurni da bh. interes predstavljaju i brane ljudi koji imaju državotvornu svijest i koji poznaju sve činjenice. Crna Gora u tom slučaju može da razmisli da li i koliko joj se isplati otići na sud ili vratiti Sutorinu bez sudskog spora i olakšati sebi utvrđivanje granica s našom zemljom'', dodaje.

Određeni krug političke elite, na vrijeme je bio upoznat s argumentacijom o vlasništvu. Tu su mnoga imena koja su godinama pokušavala doprijeti do politike te obrazložiti ovu temu.

"U slučaju da rezoluciju odbiju zastupnici Parlamenta, nastavit ćemo s pritiskom na Predsjedništvo kako bi ono donijelo odluku o vraćanju ugovora na Vijeće ministara, a razmatrat ćemo i način pokretanja referenduma."

''Tu je akademik Jusuf Mulić bivši rektor Sarajevskog univerziteta koji 12 godina obrađuje ovu temu, ali je isto toliko ingorisan od bh. politike. Tu je i prof. emeritus Omer Ibrahimagić koji je dostavljao dokumentaciju Predsjedništvu prije dvije godine i ostao bez povratne informacije. Hasan Hadžiavdić koji sedam godina radi na temi Sutorine bez uspjeha pokušava upoznati politiku i BH javnost s ovom problematikom. Dakle to su dokazi da nije postojala politička volja da se ovo pitanje riješi. Sada, kada je pokrenut postupak ugovora mi smo zaista kroz novo istraživanje i dopunili intelektualce prije nas te iznijeli sve činjenice i dokaze u javnost, međutim komisija za utvrđivanje granica na čelu sa Predsjednikom Željkom Obradovićem kao da je požurila da to preda dalje i tako se prijedlog našao na stolu Vijeća Ministara koje je svoju saglasnost dalo odmah, i to u tehničkom mandatu i jednoglasno. Saziv Vijeća Ministara mora znati, da je zanemarivanjem činjenica počinilo potez veleizdaje te da će jednog dana sigurno biti pozvani na odgovornost kao i članovi komisije.
Nakon toga, u javnost smo putem medija uspjeli plasirati još siri niz dokaza i argumenata što je očigledno uticalo na Predsjedništvo gdje se prijedlog ugovora trenutno nalazi. Vjerujemo u to da je Predsjedništvo jako dobro upoznato bar sada sa svim činjenicama, te da nema osnovu za sumnju i potpisivanje tog ugovora. Kolika je svijest političara u BiH to je evidentno ali također pored nje koja je možda mizerna, postoje očigledno i privatni interesi da se ovaj ugovor zaključi što prije, bez razmišljanja kolika se šteta nanosi državi BiH i njenim građanima'', zaključuje Nihad Aličković na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba.