Nezaposleni i nemaju stalni prihod: U BiH 20 posto ljudi živi na rubu egzistencije

U Bosni i Hercegovini 20 posto ljudi živi na rubu egzistencije i u situaciji je da traži pomoć za preživljavanje.

Društvo Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine, lider humanitarnog rada u BiH, je organizacija koja djeluje na cijeloj teritoriji države, a u čijem okviru postoje strukture entitetskih organizacija. 

Društvo se od maja prošle godine bavi migrantskom krizom u BiH. Godina već i na pomoći domaćem stanovništvu kojem je iz godine u godinu potrebna sve više. 

Generalni sekretar Društva Crvenog krsta/križa BiH Rajko Lazić govoreći o migrantskoj krizi koja potresa BiH od prošle godine kazao je da je samo u Bihaću spremljeno preko milion obroka u prethodnih deset mjeseci. 

"Kroz bilateralne susrete sa mnogim nacionalnim društvima imali smo dobro učešće i odgovor na migrantsku krizu u pogledu hrane, smještaja, prve pomoći... Što se tiče najave novog vala migranata, mogu da kažem da će naš fokus u narednom periodu biti na migrantskoj krizi", pojasnio je Lazić. 

Foto: AA: Rajko Lazić

Crveni krst je u saradnji sa Međunarodnom federacijom Crvenog krsta i Crvenim polumjesecom organizovao hitan apel kao odgovor. 

"Već smo napravili tri mobilna tima koji će pokrivati različite regije u BiH - Mostar, Bijeljina i Unsko-sanski kanton, kako bi što bolje odgovorili tom zadatku. Osim mobilnih timova, tu je i priprema hrane u migrantskim centrima, zatim podjela higijenskih paketa, društvene aktivnosti gdje dajemo fokus na interesovanje migranata da budu uključeni u taj proces. Tu je i služba traženja kao jedan od programskih aktivnosti Crvenog krsta BiH, dakle, povezivanje porodica", izjavio je Lazić. 

Prema njegovim riječima, među migrantima se nalazi veliki broj djece bez roditeljske pratnje. Lazić je rekao i da oni kao nacionalno društvo imaju skromna sredstva ali da uz pomoć Međunarodne federacije i drugih sestrinskih organizacija, pokušavaju dati svoj doprinos. 

"Naš zadatak je odgovor humanitarnog karaktera i naša misija je u skladu sa Ženevskim konvencijama. Mi smo organizacija koja ima veliki broj volontera - 7.000 volontera u BiH", poručio je Lazić. 

Podsjetio je i na to da u BiH i više od dvije decenije nakon rata postoji veliki broj raseljenih osoba. 

"Crveni krst se bavi i brigom tim osobama. Zbog loše ekonomske situacije imamo sve veći procenat ljudi koji se nalaze u stanju socijalne nužde i očekuju pomoć. Imamo i desetak javnih kuhinja", podcrtao je Lazić. 

U okviru Crvenog krsta 142 opštinske organizacije svakodnevno se bave tom tematikom i tim problemima. 

"To pokazuje da imamo, osim 23.000 migranata, koliko je prošlo kroz BiH, isti procenat ljudi o kojim se vodi računa. Podatak BiH i njenih organa koliki je procenat ljudi koji su nezaposleni i nemaju stalni prihod jeste i podatak naših sadašnjih i budućih klijenata. Sigurno je 20 posto ljudi na rubu egzistencije i u situaciji da traži pomoć za preživljavanje u BiH", poručio je Lazić navodeći da im ostaje i briga o starijim ljudima koji ostaju sami. 

Smatra da se prvenstveno treba ublažiti patnja domaćeg stanovništva kako bi oni što bolje i lakše prihvatili brigu kako Društva tako i drugih organizacija prema migrantima. 

Ukazao je i na dobru saradnju sa turskim Crvenim polumjesecom sa kojim su prošle godine potpisali Memorandum o razumijevanju i strateškom partnerstvu. Lazić je podsjetio i na to da je bitno iskustvo Turske u kojoj se nalazi više od četiri miliona migranata. 

"Crveni polumjesec je napravio sjedište u Sarajevu i zajedno sa nama djeluje i provodi programske aktivnosti i ublažava kako patnju migranata tako i naših ljudi koji se nalaze u stanju socijalne nužde. Ogroman je značaj Crvenog polumjeseca. To je partner koji je u prethodnom periodu dao ogroman doprinos i u poplavama i drugim nedaćama koje su pogodile BiH", rekao je Lazić. 

U ponedjeljak u Sarajevu počinje Mediteranska konferencija koja će okupiti predstavnike 22 nacionalna društva, a gdje će govoriti o migrantima, uključenosti žena i mladih, klimatskim promjenama i drugim problemima koji pogađaju društva u posljednje vrijeme. 

"To je jako bitan događaj za naše nacionalno društvo. Da na osnovu ove konferencije napravimo politike i dođemo do deklaracije koja će dati smjernice za buduće djelovanje. Crveni krst je domaćin ove konferencije i sam podatak da dolaze 22 nacionalna društva daje osnovu za našu bilateralu", pojasnio je Lazić. 

Kako je kazao, konferencija traje od 2. do 5. aprila. 

Večeras u Sarajevu počinju i Drugi susreti mladih Evrope Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca. Među temama o kojim će govoriti su i migracije, upravljanje projektima, organizacijama, kao i učešće mladih u odgovoru na nasilje. Na susretima, koji traju do 1. aprila, učestvovat će mladi iz 22 nacionalna društva.