Neto profit firmi za igre na sreću u FBIH 120 miliona KM, državi na poreze dali 80 miliona

U posljednje vrijeme u javnosti su se više puta pojavljivale netačne i nepotpune informacije o profitu koji su ostvarili priređivači igara na sreću u Federaciji BiH.

Naime, objavili su da su tamošnje kladionice u 2021. godini zaradile 1,59 milijardi KM, ne navodeći da su igračima isplatili čak 1,39 milijardi dobitaka!

Ni preostala razlika od 200 miliona KM nije neto zarada priređivača jer su od te sume 80 miliona dali državi na ime poreza. Od preostalih 120 miliona KM profita, redovno su isplaćivali plate za oko 5.500 zaposlenih u ovoj branši, pa je stvarni prihod svih priređivača zajedno u Federaciji zapravo simboličan.

Prema evidencijama Poreske uprave FBiH, u ovom entitetu djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem u prošloj godini obavljalo je 12 privrednih društava sa 2.119 uplatnih mjesta.

U 2021. godini priređivači igara na sreću klađenjem su ostvarili ukupan promet u iznosu od 1,59 milijardi KM, što je za 18 odsto više nego 2020. godine. Međutim, istovremeno su isplatili igračima pozamašnih 1,39 milijardi, što je za 17 odsto više nego godinu ranije.

Poreska uprava FBiH godinama (ne)namjernom pogrešnom interpretacijom brojki svjesno obmanjuje javnost, predstavljajući sve zaprimljene uplate kao čistu zaradu priređivača, nigdje ne navodeći isplaćene dobitke.

Brojka od 1,59 milijardi KM predstavlja ukupno zaprimljene uplate, dok su u istom periodu priređivači imali i 1,39 milijardi isplaćenih dobitaka, pa se jednostavnom računicom oduzimanja dobitaka od uplate dolazi do podatka kako je ukupan prihod priređivača iznosio 200 miliona KM i to je stvarni novac s kojim su građani FBiH učestvovali u igrama na sreću u 2021. godini i to je prihod priređivača od kojeg oni dalje pokrivaju sve svoje troškove poslovanja.

Naime, od navedenih 200 miliona, priređivači su u državnu kasu uplatili 80 miliona poreza. Ni preostalih 120 miliona nije se slilo u džepove vlasnika kompanija za igre na sreću jer su od navedene sume redovno isplaćivali plate za oko 5.500 zaposlenih u ovoj branši čime su podsticali domaću ekonomiju i omogućili radnicima da žive i rade u BIH, a ne da napuštaju zemlju.