Više od 150 prijava bez optužnice: Zašto negiranje genocida i dalje prolazi nekažnjeno?

Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini nikada nije prestalo.

Dvije presude i više od 150 prijava koje nisu završile podizanjem optužnica je malo, smatraju žrtve. S druge strane, iz Tužilaštva BiH ističu kako je najveći problem nedostatak policijskih izvještaja o kaznenim djelima.

Prošlo je 25 godina od prve presude Haškog tribunala, u kojoj je dokazano da su bijela polja nišana posljedica genocida i pet godina od izmjena Krivičnog zakona BiH, kojim je negiranje genocida određeno kao krivično djelo.

Fazila Efendić, predsjednica Udruženja "Srebreničke majke" kaže da najviše boli negiranje genocida. 

"Mi smo 30 godina dokazivale istinu i opet, pored toga svega, postoje neljudi koji negiraju genocid, a to porodice najviše boli".

Bošnjački političari koji žive u RS-u smatraju da se većina u tom entitetu ne želi suočiti s prošlošću. Negiranje je, podsjećaju, posljednja faza genocida.

Ćamil Duraković, potpredsjednik RS-a za BHRT kaže da se prošlost ne može vratiti ali da se treba raditi na budućnosti da se genocid nikada i nikome ne ponovi. 

"Ne možemo odustati od istine, mi govorimo istinu koja se danas ovdje percipira kao prijetnja. Ako živite u entitetu RS, a govorite istinu, vas etiketiraju kao radikalnim bošnjačkim političarem jer govorite istinu. Svako to relativiziranje je napad i na BiH i na njenu budućnost. Mi prošlost ne možemo vratiti, ali radimo na budućnosti da se genocid ne ponovi nikome, mi to ne želimo nikome".

Tužilaštvo BiH je od izmjena Krivičnog zakona BiH evidentiralo 180 prijava zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca osuđene su dvije osobe. Vojin Pavlović prvostepeno je osuđen na tri i po godine zatvora, a Miodrag Malić na tri godine.

"Najveći problem je nedostatak policijskih izvještaja o ovim krivičnim djelima, potkrijepljenih kvalitetno provedenom istragom i prikupljenim dokazima. Većina prijava u ovoj vrsti predmeta dolazi od građana i nevladinih organizacija, najčešće putem elektronske pošte, a prisutan je i određeni broj anonimnih prijava", kažu iz Tužilaštva BiH.

Predstavnici udruženja žrtava genocida svoje nezadovoljstvo radom Tužilaštva iskazivali su protestima ispred zgrade državnog Suda i Tužilaštva. Nezadovoljni su većim brojem odluka o neprovođenju istraga za negiranje genocida. Istog je stava i potpredsjednik RS-a, Ćamil Duraković.

"Mislim da je u Tužilaštvu duboko upletena politika koja sprečava, oni nemaju hrabrosti da procesuiraju ono što im je zakonska obaveza".

Novinari koji prate rad provosuđa smatraju da je Tužilaštvo BiH zarobljeno kada je riječ o procesuiranju djela negiranje genocida.

"Na kraju je odgovor jednostavan, oni ne žele i ne smiju da podižu optužnice. To je politička odluka da se to neće procesuirati zato što to ne odgovara naredbodavcima, koji su političari", kaže Denis Đidić, novinar Balkanske istraživačke mreže.

Dok pravosuđe često pojašnjava kako je teško dokazati da je negiranje izazvalo rasnu, vjersku ili nacionalnu mržnju, javnost upozorava da sloboda izražavanja ne može biti opravdanje za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.