Nedovoljna mirovinska sigurnost: Gdje stoji Bosna i Hercegovina u europskom kontekstu?

Prema nedavnom izvještaju Eurostata, starosne mirovine širom Europe znatno variraju kako u nominalnim iznosima tako i u standardu kupovne moći. Ovi podaci su izazvali duboke refleksije o socioekonomskim razlikama među zemljama članicama Europske unije.

U 2021. godini, prosječni mjesečni bruto izdaci za starosnu mirovinu po korisniku unutar EU-a značajno su varirali, dosežući visoke iznose poput 2575 eura u Luksemburgu, dok su u Bugarskoj bili tek 226 eura.

Prosječni izdaci u EU-u iznosili su 1224 eura. Ova raznolikost se proteže i na šire Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA) i zemlje kandidate za članstvo u EU, s Islandom kao liderom sa 2762 eura, dok je Albanija imala najniži iznos od 131 eura. Bosna i Hercegovina se nalazi na 34. mjestu s 237 eura, dok se Hrvatska nalazi na 28. mjestu s 388 eura, a Slovenija na šestom mjestu s 692 eura.

Analiza je također pokazala da su starosne mirovine u zemljama 'velike četvorke' (Italija, Francuska, Španjolska i Njemačka) premašile prosjek EU-a, dok su nordijske zemlje također ostvarile dobre rezultate.

Kada se uzme u obzir standard kupovne moći (PPS), prosječna starosna mirovina varira od 437 eura u Bugarskoj do 1681 eura u Luksemburgu. U Hrvatskoj, očekivano, standard kupovne moći se našao na dnu, s 580 eura, dok je Slovenija imala 785 eura.

Istraživanje Eurobarometra iz 2023. pokazalo je da samo 42 posto potrošača u Uniji vjeruje da će imati dovoljno novca za ugodan život tokom mirovine. Razine povjerenja značajno variraju među zemljama, s najvećim povjerenjem u Luksemburgu, Nizozemskoj i Danskoj, dok su najniže razine povjerenja zabilježene u Latviji, Sloveniji i Poljskoj.

Ove varijacije u mirovinskim sistemima otvaraju pitanja o nužnosti poboljšanja sistema kako bi se smanjio rizik od siromaštva u starijoj dobi i osigurala adekvatna mirovinska sigurnost za građane Europe, piše Večernji.ba.