Nastavlja se rasprava o prijemu u MAP

Šefovi diplomatija NATO-a odobrili su danas Akcioni plan za članstvo (MAP) Crnoj Gori, dok će Bosna i Hercegovina morati na čekanje dok ne sprovede nužne reforme, javlja dopisnik RSE iz Brisela Ahto Lobjakas.

Akcioni plan ključni je korak ka punopravnom članstvu u atlantskoj vojnoj alijansi.

Ministri vanjskih poslova NATO su raspravljali o Crnoj Gori i BiH u četvrtak do kasno u noć.

Razgovori su nastavljeni i u petak ujutro jer je Turska insistirala da MAP bude odobren za obje zemlje dok su se Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka protivile odobravanju MAP-a za BiH.

Procijenjeno je da postoji zastoj u rješavanju političko-institucionalnog preustrojstva, što se smatra preduslovom za uspješno vođenje pregovora o članstvu.

Ministre NATO-a je na večeri pomoćnik američkog državnog sekretara James Steinberg obavijestio o zasad nedovoljno uspješnim nastojanjima SAD i Evropske unije da političke vođe u BiH potaknu na neophodni dogovor o političko-institucionalnim promjenama.

Steinberg je u Brisel doputovao iz Sarajeva, gdje je o tome razgovarao s liderima vodećih političkih stranaka.

On je izjavio da su SAD i EU zabrinute zbog postojeće situacije u BiH i da je odgovornost za to isključivo na bosanskim liderima.

Prema nezvaničnim informacijama iz diplomatskih izvora, svi su izgledi da će Crna Gora dobiti članstvo u MAP, dok će odluka za BiH biti odložena.

Krajem prošlog mjeseca u Podgorici i Sarajevu boravio je generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen, koji ni vlastima Crne Gore niti BiH nije rekao kakva će biti odluka ministara vanjskih poslova NATO-a.

Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić bio je nezadovoljan nakon susreta sa Rasmussenom, kojem je kazao kako se dosadašnji uspješan put BiH ka NATO-u blokira vezom između tzv. butmirskog procesa i akcionog plana za članstvo BiH u Sjevernoatlantskom savezu:

Generalni sekretar NATO-a kazao je da je NATO pozdravio aplikaciju BiH, te da NATO nije dio butmirskog procesa.

„Nisam vezao butmirski proces i vašu aplikaciju za NATO. Naglašavam da će se vaša aplikacija za akcijski plan za članstvo prosuđivati na osnovu vaše sposobnosti da ispunite uvjete NATO-a“, odgovorio je Rasmussen.

Argumenti za i protiv

Njemačka i Francuska smatraju da je Bosna i Hercegovina postigla vrlo mali napredak, a Britanija da je nespremna za MAP. Turska je vodeći zagovornik primanja BiH u MAP.

Uoči rasprave o BiH turski ministar Ahmet Davutoglu sazvao je poseban susret "prijatelja Bosne", s ciljem da se zajednički dogovore o podršci za odobrenje akcionog plana za članstvo toj zemlji.

U toj grupi zemalja su, pored Turske, i Albanija, Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Slovačka, Norveška i Španija, kao i još neke manje zemlje Atlantskog saveza.

Zemlje koje se protive prijemu BiH u MAP smatraju kako BiH nije u potpunosti suverena država jer je i dalje pod kontrolom međunarodne zajednice, preko Ureda visokog predstavnika, a postoji i dugoročni strah da unutrašnje podjele i nesređenost BiH mogu predstavljati veliki problem za NATO jer budući članovi uživaju pravo veta na odluke Alijanse.

S druge strane, države koje smatraju da BiH treba dobiti zeleno svjetlo za MAP tvrde da bi to upravo doprinijelo stabilnosti zemlje i regiona, te podsjećaju da je BIH nedavno primljena za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN. Uz to, napominju, jedino što podržavaju sva tri konstitutivna naroda u BiH je članstvo u NATO.

Ako danas ne bude pozitivne odluke ministara vanjskih poslova, BiH će na članstvo u MAP morati da čeka sljedeći sastanak, koji će biti održan u Talinu u Estoniji u aprilu 2010.

slobodnaevropa.org/radiosarajevo.ba