Nakon što je stara prošle godine uništena u klizištu: Izgrađena nova džamija u Cerskoj (FOTO)

Džamija u Cerskoj, mjestu u blizini Vlasenice, nakon što je uništena u prošlogodišnjim majskim poplavama ponovo je izgrađena i u subotu će svečano biti otvorena. Nova džamija je napravljena na drugom mjestu, u zaseoku Hasanovići, nedaleko od Čelebića gdje se nalazila ranija džamija od koje je ostala samo munara koju klizište nije zatrpalo koja i sada tu stoji.

Nakon što je uništena džamija u Čelebićima povratnici su morali tražiti drugu lokaciju za izgradnju. Od mjesta gdje se sada nalazi samo munara uništene džamije pruža se pogled na drugu stranu, u mjestu Hasanovići, na novu džamiju.

Kamen-temeljac postavljen je u novembru prošle godine, a građevinski radovi počeli su u martu ove godine. Džamija je u rekordnom roku, za samo četiri mjeseca ponovo izgrađena. Džamija s pratećim objektima i kućom za imama koštala je oko 450.000 konvertibilnih maraka (KM).

Muamer ef. Jusupović, imam džemata u Cerskoj, mjesnoj zajednici koja broji mnoge zaseoke u okolini, a koja je prije rata imala oko 6.000, a sada oko 600 stanovnika, kazao je za AA da je u Čelebićima, na mjestu sada uništene džamije, vjekovima postojala džamija koja je rušena, a nakon toga obnavljana.

Kontinuitet džamija i muslimana

"Na staroj džamiji ostala je munara koja simbolizira uspravnost Bošnjaka u Podrinju. Mi smo nakon svih priprema i razgovora počeli s izgradnjom nove džamije u Cerskoj. Novu džamiju smo izgradili i u subotu očekujemo svečano otvorenje novoizgrađene džamije", ispričao je Jusupović.

S obzirom na to da se pokrenulo ogromno klizište iznad džamije koja je bila izgrađena u zaseoku Čelebići i da ne postoje optimalni uvjeti da se na istom mjestu ponovo gradi džamija, oni su novu džamiju izgradili u zaseoku Hasanovići, nedaleko od stare.

"S obzirom na to da je Cerska džemat s više mahala koje su udaljene jedna od druge, mi smo u najudaljenijem zaseoku izgradili i mekteb", poručio je Jusupović.

Govoreći o džamiji koja je uništena u klizištu, Jusupović kaže da je ona napravljena u doba Osmanlija, ali je rušena i u Drugom svjetskom ratu, a nakon toga obnovljena 1960. godine. Ponovno je rušena tokom agresije na BiH, ali je obnovljena i otvorena 2008. godine. Prošlogodišnje poplave su je opet uništile.

Bego Selimović, predsjednik građevinskog odbora za izgradnju džamije u Cerskoj kazao je za AA da je oko 700 pravnih i fizičkih osoba finansijski učestvovalo u izgradnji džamije.

Selimović je uvakufio zemljište na kojem je sada ponovo izgrađena džamija. Prema njegovim riječima, po nekim zapisima iz 1895. godine u Cerskoj je i tada postojala džamija i četiri mekteba.

"Na neki način postoji kontinuitet džamija i muslimana na ovim prostorima još od Osmanlija do sada. Ova džamija, koja je srušena u majskim poplavama prošle godine, je bila na neki način centar za cijelo ovo područje do Vlasenice, Zvornika i Šekovića. Cerska je smještena u trouglu Šekovići - Zvornik - Vlasenica i uglavnom taj prostor je naseljen muslimanskim stanovništvom. Mi smo svi bili emotivno vezani za ovu džamiju u Čelebićima, koja je srušena u majskim poplavama, tako da, na neki način, za nas je 2014. godina bila godina tuge", ispričao je Selimović.

Naglasio je da su povratnici nakon što je uništena džamija odmah krenuli s aktivnostima oko izgradnje nove džamije.

"Odlučili smo je izgraditi na ovoj strani iz više razloga. Jedan od njih je što je dobar dio stanovništva prešao na ovu stranu", pojasnio je Selimović.

Njegova želja je bila, kako kaže, da džamija u Cerskoj bude izgrađena na njegovoj zemlji, tačnije zemlji koju će uvakufiti. Naime, Selimović nije bio jedini koji je ponudio zemlju za izgradnju džamije, bilo je još muslimana koji su imali istu želju.

"Kamen-temeljac je postavljen 25. novembra 2014. godine i to smo ciljano postavili na taj datum jer mi smatramo da je BiH cjelovita i da će ako Bog da i ostati. Mi smo htjeli i u Cerskoj da simbolično obilježimo Dan državnosti BiH i da kažemo da smo svoji na svome, što znači da svoje uvažavamo, a tuđe poštujemo", ispričao je Selimović.

Nakon što je položen kamen-temeljac tada su počeli aktivnije razmišljati o tome kako i na koji način pronaći novčana sredstva koja su potrebna za izgradnju.

"Nismo imali donatora. Tu je svakako Islamska zajednica u BiH, na čelu s reisul-ulemom, a na ovom terenu s muftijom tuzlanskim, koji su nam pomogli u našim planovima i odmah su nam dali inicijalna sredstva u iznosu od 30.000 KM. Nakon toga smo krenuli s daljim aktivnostima. Proradile su emocije kod ljudi. Ovdje smo animirali dobar dio muslimana. Iako skromno žive, od svojih primanja, mještani su dali svoj doprinos. Pomogla je i naša dijaspora", naglasio je Selimović.

Ezan s dvije munare

Kako kaže, u izgradnji džamije je učestvovalo oko 780 pravnih i fizičkih osoba.

"Mislim da je malo gdje u BiH zabilježeno da je toliko pravnih i fizičkih osoba učestvovalo u izgradnji jedne džamije i što je vrlo važno da je ova džamija, bit ću slobodan da kažem, izgrađena u najkraćem vremenskom periodu. Aktivnosti gradnje džamije su počele 20. marta, a završene 20. jula ove godine. Za 120 dana je izgrađena džamija, kuća za imama, šadrvan, pomoćni objekt i još jedan mesdžid u Gobeljama. To je, ne računajući donacije u vidu materijala, oko 450.000 maraka", istaknuo je Selimović.

Također, Selimović naglašava da je cjelokupnu situaciju "uljepšao" i federalni ministar za raseljena lica i izbjeglice Edin Ramić tako što je dao sredstva za asfaltiranje dionice puta do džamije, u dužini od dva kilometra.

"Imamo dva zadovoljstva, a otvaranje džamije je njegova kruna. Ova godina je godina radosti i veselja za sve stanovnike Cerske i Bošnjake koji su s nama već podijelili radost što su nam pomogli u izgradnji džamije. U subotu, 1. augusta, očekujemo veliki odziv građana", poručio je Selimović.

Dodao je da je u subotu dolazak potvrdio i reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović kao i tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović koji je aktivno učestvovao u realizaciji projekta izgradnje džamije.

Ezan će se čuti i s jedne i druge džamije. Mještani su napravili taj sistem da će se i kandilji u isto vrijeme paliti i na munari uništene, ali i novoizgrađene džamije.