Nakon majskih poplava 2014.: BiH radi na smanjenju rizika od katastrofa

Tri godine nakon katastrofalnih poplava, koje su pruzrokovale gubitak života, velike ekonomske štete i stagnaciju u razvoju, Bosna i Hercegovina je snažno krenula sa radom na smanjenju rizika od katastrofa. BiH je potpisnica Sendai okvira za smanjenje rizika od katastrofa (SFDRR), globalnog akcionog okvira koji ima za cilj značajno smanjiti rizik od katastrofa i gubitaka u životima i zdravlju ljudi, te ekonomskim, fizičkim, socijalnim, kulturnim i ekološkim sredstvima osoba, preduzeća, zajednica i zemalja.

Prošle godine, generalni sekretar UN-a pokrenuo je "Kampanju Sendai Sedam" kako bi promovirao svaki od sedam ciljeva Sendai okvira i inicirao akciju svjetskih lidera ka njihovom postizanju.

Ovogodišnji cilj je usmjeren na prevenciju, zaštitu i smanjenje broja ljudi pogođenih nesrećama. Radi se o zaštiti i sigurnosti svih ljudi, a posebno onih koji su izloženi većem riziku od gubitka života, povreda, narušavanja zdravlja, gubitka sredstava za život, raseljavanja i nedostatka pristupa osnovnim uslugama u slučaju katastrofa, uključujući žene i djecu, osobe sa invaliditetom i starije osobe.

Sezin Sinanoglu, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, ovim povodom izjavila je da "svakog dana svjedoči novim katastrofama velikih razmjera koje svojom razornošću uništavaju zajednice širom svijeta".

"Nekadašnje povremene katastrofe danas postaju česti događaji. Bez obzira da li su uzrokovane klimatskim promjenama, neplaniranom urbanizacijom i upravljanjem zemljištem, manifestirane u formi zemljotresa, razornog uragana, poplave ili industrijske katastrofe, životi miliona ljudi i materijalna sredstva su izloženi konstantnom riziku. Bosna i Hercegovina nije imuna na rizike od katastrofa.

Svjedočili smo raznornosti poplava koje su pogodile zemlju 2014.godine. Skoro tri godine poslije ove masivne katastrofe, relevantne procjene rizika pokazuju da skoro 500.000 ljudi i dalje živi u područjima značajno izloženim opasnostima od poplava i klizišta. Da li su ovi ljudi upoznati sa rizicima kojima su izloženi? Da li su preduzeli korake da ih umanje? Jesu li spremni na odgovor? Ovo su samo neka od pitanja na koja nadležne vlasti i građani trebaju uzeti u obzir prilikom planiranja budućnosti njihovih porodica, zajednica, gradova i ekonomskog razvoja", rekla je Sinanoglu.

Ona je istakla da "ne možemo jednostavno upravljati posljedicama katastrofa kada nas one zadese". Takav pristup, navela je, nije samo opasan, nego je također neefikasan, skup i neodrživ. Zbog toga, kaže Sinanoglu "moramo djelovati preventivno te ulagati u razumijevanje, ublažavanje i smanjenje rizika prije nego nas katastrofe zadese".

"Moramo raditi na prepoznavanju ranjivih kategorija stanovništva i sa njima raditi na povećanju njihove otpornosti. Pri donošenju svih razvojnih odluka vlasti i građani moraju tretirati smanjenje rizika od kaatstrofa i jačanje pripravnosti na odgovor kao prioritet. To je dobro promišljen razvoj koji prepoznaje i uzima u obzir faktore rizika od katastrofa. Sa ciljem izgradnje otpornosti i zaštite života i materijalnih resursa, Ujedinjene nacije u BiH će nastaviti saradnju sa nadležnim vlastima na svim nivoima, kao i građanima Bosne i Hercegovine kako bismo razvili kapacitete za efikasno smanjenje rizika od katastrofa i spremnost za odgovor na katastrofe“, ocijenila je Sinanoglu.

Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH, rekao je da je Bosna i Hercegovina zemlja koja je podložna prirodnim ili drugim nesrećama, sa značajnim procentom ranjive populacije koja je izložena rizicima od katastrofa, zbog čega Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine smatra da je smanjenje rizika i uticaja prirodnih ili drugih nesreća jedno od ključnih pitanja bezbjednosti zemlje i regiona.

"Bosna i Hercegovina je nedavno imala priliku testirati svoju spremnost i raspoložive kapacitete za odgovor na prirodne nesreće kroz terensku vježbu koju su zajednički organizovali Ministarstvo bezbjednosti BiH i Euroatlantski centar za koordinaciju odgovara na katastrofe pri NATO-u. Možemo konstatovati da smo mnogo toga unaprijedili, unatoč prisutnim problemima u sistemu zaštite i spašavanja u BiH. Ključni akteri sistema za zaštitu i spašavanje danas su bolje opremljeni, obučeni u skladu sa najvišim standardima odgovora na katastrofe i svjesni važnosti dobre koordinacije i pravovremenog upozorenja prilikom prevencije i odgovora na katastrofe. Ipak, prostora za napredak još uvijek je mnogo. Smanjenje rizika od katastrofa podrazumijeva sveobuhvatan pristup u ovoj oblasti, uz uključivanje aktera iz različitih sektora, te kontinuirano usvajanje novih vještina i znanja", rekao je Mektić.

Naglasio je da brza intervencija i pravovremena reakcija doprinose većem procentu spašavanja ljudi i materijalnih dobara prilikom odgovora na katastofe, ali više ulaganja u mehanizme prevencije i pripravnosti kroz dobre procjene rizika i strateško planiranje donose značajne uštede koje omogućavaju više ulaganja u dugoročni razvoj.

"U ovom pogledu, od krucijalne važnosti je raditi na poboljšanju inter-institucionalne koordinacije i saradnje uz aktivno uključivanje lokalnih zajednica sa visokim rizikom od katastrofa u procesima DRR planiranja i implementacije mjera na terenu. Koristim priliku da se zahvalim Ujedinjenim nacijama u BiH na kontinuiranoj podršci pri realizaciji DRR inicijativa i projekata. Naš cilj je da implementiramo Sendai okvir kroz strateški pristup integracije DRR-a u sve relevantne sektore kako bismo stvorili bezbjednije i prosperitetnije okruženje za sve građane Bosne i Hercegovine", ocijenio je Mektić.

U tom cilju, naveo je Mektić, u programima rada Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine za 2018. godinu planirano je donošenje Strategije za DRR, kao i drugih važnih dokumenata iz oblasti procjenjivanja i planiranja.

Najavljeni projekti “Podrška civilnoj zaštiti u Bosni i Hercegovini” vrijedan 2,5 mil. eura, koji se finansira iz IPA fondova, projekat „Međusobno povezivanje za upravljanje rizikom od katastrofa u Bosni i Hercegovini“, vrijedan cca 300.000 eura, podržan od strane Vlade Italije, projekat IPA DRAM i brojne druge inicijative će omogućiti da ključne aktivnosti u oblasti smanjenja rizika od katastrofa uspješno realizuju.

Posljednjih 25 godina, Međunarodni dan za smanjenje katastrofa (IDDR) predstavlja značajan svjetski događaj s ciljem podizanja svijesti i poticaja daljnjih napora na izgradnji zajednica i naroda otpornih na katastrofe. Ovaj dan služi kao prilika da se prepozna i promoviše značajan napredak i pomaci u cilju smanjenja rizika od katastrofa i gubitaka u životima, zdravlju, kao i u ekonomskim, fizičkim, socijalnim, kulturnim i ekološkim sredstvima osoba, preduzeća, zajednica i zemalja. Ovakav ishod je cilj Sendai okvira za smanjenje rizika od katastrofa usvojen na Trećoj svjetskoj konferenciji UN o smanjenju rizika od katastrofa u Japanu u martu 2015. godine.