Najlošija godina za bh. pčelare

Ističe da se, otkada se vodi evidencija o pčelarstvu, nisu desili ovako mali prinosi meda. Znatnije ubiranje meda je počelo sredinom juna, što malo spašava sezonu, naročito u sjevernim područjima BiH.

Hasanović kaže da problemi s kojima se pčelari u BiH susreću jeste loša ekonomska situacija i nedovoljan izvoz meda, ocijenivši da BiH izvozi beznačajne, a uvozi  prevelike količine meda i to obično med koji ne zadovoljava evropske standarde završi na policama bh. trgovina.

Naveo je primjer susjedne Srbije, koja je prije pet godina pronašla tržište za izvoz meda i povećala pet puta broj registrovanih pčelara, jer su se i mladi počeli baviti pčelarstvom.

Podsjeća također da su pčelari iz BiH dobijali prestižne nagrade gdje god su izlagali svoje proizvode, a naglašava da je područje TK-a za pčelarenje izuzetno zdravo, posebno brdsko-planinski dio.

Svaka općina na području TK-a, osim općine Čelić, ima svoje udruženje, ali, kaže Hasanović, većina njih ima problem opstanka i nije aktivna u kantonalnom savezu pčelarstva.

Na području ovog kantona ima oko 1.500 pčelara, a najveći broj njih su hobisti. 

Neke porodice, pak, žive po 15 godina od pčelarstva, ističe Hasanović, iako imaju visoku stručnu spremu, i pokrenule su vlastitu proizvodnju ovog ljekovitog nutricijenta.

Na području TK-a oko 100 pčelara živi isključivo od pčelarstva, a najviše ih ima u Tuzli.