Pokrenuta inicijativa: "30 godina nakon agresije vreijeme je za Nacionalni memorijal ARBiH"
Direktor Memorijalnog centra Sarajevo, doc. dr. Ahmed Kulanić, pokreće inicijativu za izgradnju Nacionalnog memorijala Armije Republike Bosne i Hercegovine "Ljiljan slobode" na Igmanu, smatrajući da je 30 godina nakon agresije krajnje vrijeme da Bosna i Hercegovina dostojanstveno i trajno obilježi historijsku ulogu Armije RBiH u odbrani države.
U autorskom tekstu "Spomenik koji nedostaje - Nacionalni memorijal Armiji Republike Bosne i Hercegovine – Ljiljan slobode na Igmanu", Kulanić ističe da države monumentalnim spomenicima čuvaju sjećanje na događaje koji predstavljaju temelje njihove slobode i državnosti. Upravo takav značaj ima odbrana Bosne i Hercegovine od agresije 1992-1995. godine, tokom koje je Armija RBiH, uprkos vojnoj nadmoći agresora, opsadama i razaranjima, imala nezamjenjivu ulogu u očuvanju države.
"Izgradnja monumentalnog spomeničkog kompleksa - Nacionalnog memorijala Armije RBiH ne može i ne smije se svesti na pitanje još 'jednog spomenika'. To je pitanje odnosa države prema vlastitoj historiji i završni test da li imamo dovoljno institucionalne svijesti da trajno obilježimo ono bez čega Bosne i Hercegovine danas ne bi bilo", poručuje Kulanić.
Slavlje se umalo pretvorilo u tugu: Kapiten Boce se srušio usred davanja izjave
Posebno upozorava na pokušaje osporavanja historijskih simbola Bosne i Hercegovine, među kojima je i nastojanje da se isticanje obilježja Armije RBiH kriminalizira u entitetu RS, iako njenu tradiciju baštini jedan od tri pješadijska puka Oružanih snaga BiH. Osvrćući se na odluku Ustavnog suda BiH od 20. novembra 2026. godine, kojom je utvrđena neustavnost sporne zakonske odredbe, te reakciju Milorada Dodika, Kulanić naglašava da očuvanje historijskog naslijeđa ne može zavisiti samo od sudskih odluka i političkih reakcija, nego zahtijeva trajne institucije koje će historiju dokumentovati, istraživati i prenositi budućim generacijama.
Prema njegovoj inicijativi, Nacionalni memorijal bio bi izgrađen na Velikom polju na Igmanu, simbolu otpora i odbrane opkoljenog Sarajeva. Kompleks s monumentalnim "Ljiljanom slobode" obuhvatao bi obilježja svih korpusa, brigada i jedinica Armije RBiH, aleju sjećanja, muzej, arhiv, digitalne zbirke te istraživačke i obrazovne sadržaje. Kulanić je najavio da će inicirati uvrštavanje izrade projektne dokumentacije u aktivnosti Memorijalnog centra Sarajevo za 2027. godinu, pozivajući nadležne institucije svih nivoa vlasti da podrže projekat, uz uključivanje stručnjaka iz relevantnih oblasti, porodica šehida i poginulih branilaca, ratnih vojnih invalida, veterana i šire društvene zajednice.
Ustavni sud BiH: RS ne može zabraniti obilježja Armije RBiH!
Naglašavajući da memorijal mora biti i označavati mnogo više, Kulanić poručuje:
"Mora biti živa institucija znanja, istraživanja i obrazovanja. Njegova vrijednost neće se mjeriti visinom spomenika, površinom platoa ili brojem posjetilaca, nego znanjem koje čuva, istinom koju prenosi i dostojanstvom koje iskazuje prema onima koji su branili državu."
U konačnici, Kulanić upozorava da Bosna i Hercegovina ne smije prepustiti drugima, posebno onima koji osporavaju njenu državnost, da određuju kako će se pamtiti njena odbrana. Očuvanje te historije predstavlja dug prema onima koji su branili državu i odgovornost prema generacijama koje dolaze.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.