Na Kovačima obilježena 21. godišnjica smrti Alije Izetbegovića

Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe, u subotu, 19. oktobra, na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu obilježena 21. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.

Cvijeće su položile brojne domaće i strane delegacije, kao i članovi Stranke demokratske akcije (SDA) na čelu sa predsjednikom Bakirom Izetbegovićem, sinom rahmetli predsjednika. Tu su i bili ostali članovi njegove porodice.

Dan ranije Muzej "Alija Izetbegović" i Fondacija "Alija Izetbegović" u Narodnom pozorištu u Sarajevu organizovali su Akademiju povodom obilježavanja 21. godišnjice smrti Alije Izetbegovića.

Prisutnima se obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović koji je kazao da je Alija Izetbegović bio "veliki čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u modernoj historiji Bosne i Hercegovine".

"Državnik, prvi predsjednik, vrhovni komandant, mislilac, filozof, borac za ljudska prava, humanista, pravnik, ovo su samo neke od riječi koje opisuju lik i djelo rahmetli Alije Izetbegovića", rekao je Bećirović.

Istakao je da se Alija Izetbegović borio za državu u kojoj će svi građani imate jednaka prava i slobodu.

"Ostavio nam je u amanet da čuvamo domovinu, zajedništvo i ljudskost. Ovaj umni i hrabri čovjek nas je za života riječima i djelima učio da na barbarizam ne odgovaramo barbarizmom, na mržnju mržnjom, na destrukciju destrukcijom. Nikada se nije predavao pred politikama zla i mržnje. Vjerovao je i borio se za državu u kojoj će svi građani imate jednaka prava i slobodu", kazao je Bećirović.

U sklopu Akademije je upriličena i izložba koja govori o liku i djelu prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

Alija Izetbegović umro je 19. oktobra 2003. godine od zatajenja srca, a ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači. Prema procjenama, njegovom posljednjem ispraćaju prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, što je prema pretpostavkama najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u Sarajevu.