Modra boja na bijelome platnu: Zastava s ljiljanima ispred UN-a dala je 1992. krila Armiji RBiH

Zastava Republike Bosne i Hercegovine, koja je usvojena 4. maja 1992. godine, prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. godine ispred zgrade Ujedinjenih naroda (UN) u New Yorku, te se zavijorila na jarbolu na East Riveru. Tog dana je, naime, Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN), prije 26 godina, primila Republiku Bosnu i Hercegovinu među svoje članove.

Zastava s ljiljanima zasnivala se na onoj srednjovjekovne Bosne i bosanske dinastije Kotromanić. Bila je pravougaonog oblika, bijele boje sa grbom Republike Bosne i Hercegovine u sredini, a odnos širine i dužine zastave bio je jedan prema dva. Za mnoge, i danas, bila je to najljepša zastava naše domovine. 

Prijem BiH u UN tada je bio snažan poticaj Armiji BiH da ustraje u odbrani. Priznanja koja su prethodila – od Europske zajednice 6. aprila i Sjedinjenih Američkih Država dan kasnije – krunisana su članstvom u UN-u, što je bila jasna poruka da međunarodna zajednica priznaje suverenitet novonastale države.

S druge strane Atlantika, proces prijema BiH u UN izbliza je pratio Muhamed Šaćirbegović, tada predstavnik Vlade BiH u SAD-u i kasnije prvi ambasador pri UN-u. On se svojevremeno prisjetio svih izazova koji su pratili taj proces – od tehničkih prepreka, poput činjenice da je prva aplikacija za članstvo poslana faksom iz opkoljenog Sarajeva, pa sve do diplomatskih pritisaka da se BiH izdvoji iz paketa sa Slovenijom i Hrvatskom.

Presudnu ulogu tada je imao dolazak ministra vanjskih poslova dr. Harisa Silajdžića u New York, koji je potpisao novu aplikaciju i uz podršku austrijskih kolega predao je direktno generalnom sekretaru UN-a, Butrosu Butrosu Galiju. Također, i tadašnja mala zajednica Bosanaca i Hercegovaca u SAD-u davala sve od sebe, često djelujući iz improvizovanih prostora, pa čak i iz njegovih privatnih poslovnih ureda.

[twitter]https://x.com/BosnianHistory/status/1521819724497174530[/twitter]

Uprkos pokušajima opstrukcija, BiH je primljena kao druga zemlja tog dana – nakon Slovenije, a prije Hrvatske – čime je ostvarena velika diplomatska pobjeda ratom pogođene zemlje. Taj 22. maj ostao je, mnogima u sjećanju kao sunčan, topao dan ispunjen osjećajem nade i optimizma – dan kada je BiH dobila veću kontrolu nad vlastitom sudbinom.

Nažalost, Bosna i Hercegovina danas, više od četvrt stoljeća kasnije, još uvijek nije ostvarila puni potencijal iznesen u referendumskom pitanju iz 1992. godine. Unutrašnje političke opstrukcije, ali i nedosljednosti nekih evropskih politika, i dalje sputavaju njen put ka Evropskoj uniji. Ipak, vrijedi ostati optimist da će naša domovima postati stabilna, demokratska i funkcionalna članica evropske zajednice naroda.