Mladen Ivanić: Ako ostanemo u izolaciji, Bošnjaci, Srbi i Hrvati će nastaviti s političkim sukobima

Bosna i Hercegovina mora predati aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji, prvenstveno zbog veoma kompleksne geopolitičke situacije. Neće biti lako dobiti status kandidata, ali sam optimista. Ako BiH ostane izolirana na zapadnom Balkanu, mislim da bi ona bila naredni potencijalni prostor za krizu i da bi EU na kraju mogla snositi posljedice za to, izjavio je član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

„Ovo se može primijetiti u kontekstu Libije, gdje brojne izbjeglice dolaze u zapadnu Evropi preko Italije, Malte, ili na primjeru Sirije i svih migranata koji dolaze u Evropsku uniju, na primjeru Ukrajine i vrlo problematičnih ekonomskih odnosa između EU i Rusije, tako da EU ne treba još jedan izvor krize.

Stoga, vjerujem da će EU prihvatiti našu aplikaciju i dati nam status kandidata. Tek tada počinje pravi posao. Ako BiH ne postane dio EU, ostat će izolirana i mi ćemo ostati da se bavimo našim unutarnjim razlikama. Bošnjaci, Srbi i Hrvati će nastaviti s unutarnjim političkim sukobima. 

Ako budemo dio nečeg većeg i šireg, onda ćemo morati prihvatiti pravila koja su postavljena negdje daleko odavde“, rekao je Ivanić za Fenu i nastavio:

„Svi moramo prihvatiti taj set pravila. Zbog toga, mislim da postoji spremnost na svim nivoima vlasti da se ide u tom pravcu. Svi zajedno smo potpisali izjavu Predsjedništva BiH početkom prošle godine o evropskoj perspektivi za BiH. Slažem se da će biti problema s različitim nivoima vlasti i da će biti potrebno prilagoditi različite stavove. Ali čak i tada, ne bi trebalo biti mnogo problema, jer ono što ćemo pregovarati ustvari je način na koji ćemo morati prihvatiti pravila EU. Nije da mi možemo biti ti koji će mijenjati postojeća pravila Evropske unije. Mi ćemo jedino pregovarati o tome kada, kako i koliko dugo će nam trebati za njihovo provođenje i mislim da je moguće postići dogovor o ovome.

Belgija, naprimjer, ima dva ministarstva poljoprivrede u dva dijela zemlje i imaju vrlo jednostavno pravilo, ukoliko se slažu o nečemu, oni glasaju za to, ako ne, suzdržavaju se od glasanja u EU. Mi možemo isto pravilo primijeniti u BiH. Stoga vjerujem da BiH može razviti zajednički stav. Dakle, ne mislim da unutarnja struktura zemlje predstavlja problem. Jedino pitanje je želimo li mi to učiniti ili ne.“

Ivanić je naglasio da moramo učiniti mnogo toga prije nego budemo spremni postati članicom EU, te da nam treba vremena za to.

„Na primjeru Hrvatske možemo vidjeti da je toj zemlji bilo potrebno desetak godina da od statusa kandidata dođe do punopravnog članstva. Dakle, period od deset godina je realan, i to u najboljim mogućim uvjetima u kojima moramo usvojiti sva pravila i propise, ispuniti sve obaveze što će na kraju rezultirati punopravnim članstvom. Mislim da je status kandidata veoma važan, jer to znači da imate na raspolaganju finansijsku podršku. Da budem iskren, ako bih bio u poziciji da biram, želio bih da BiH bude zemlja kandidat neko vrijeme, pod uvjetom da imamo finansijsku podršku, kako bi se zapravo pripremila za članstvo. Jer, onog trenutka kada postanete punopravna članica, nema više finansijske podrške. Stoga, status kandidata može biti čak i koristan za zemlju ako imamo neophodno znanje i vještine da to maksimalno iskoristimo“, poručio je član Predsjedništva BiH.

Ivanić je ocijenio da ćemo ako ostanemo u izolaciji bez jasne evropske perspektive, nastaviti da se sukobljavamo o stvarima o kojima se ne slažemo. „Ovo je odlična situacija za političke elite, jer u izoliranom društvu možete jako lako manipulirati ljudima, ali ako smo dio nečeg većeg, onda postoji ne samo unutarnji već i pritisak izvana da se političke elite ponašaju na jedan opušteniji način.“

„U tom slučaju, unutarnje razlike će biti manje bitne. Stoga, ako želimo stabilnu BiH, mora postojati bliža veza s EU. Ako pitate da li je BiH danas spremna da postane član EU, reći ću da nije, ali to nije razlog da se ne ostvaruje napredak u tom pravcu. Naprotiv, moramo imati EU perspektivu da bismo postali spremni za članstvo.“

Dodao je kako ne voli pričati o članstvu u NATO-u, u ovoj fazi, jer smo još  toliko daleko, a postoje i neka sporna politička pitanja koja se mogu koristiti unutar BiH iz različitih razloga.

„Neke političke snage u BiH kažu 'ne' članstvu u NATO-u, posebno one u RS-u, jer Srbija ne ide u tom smjeru. Sve dok Srbija ne bude dio NATO-a, teško je očekivati ​​od srpskih političara da podrže članstvo BiH u NATO-u. Također, mi nemamo Akcioni plan za članstvo (MAP), ali bitno je da nema neslaganja o MAP-u, jer je bivša vlast u BiH glasala za MAP. SNSD, SDP i tadašnja koalicija, svi su glasali za to. Aktuelna vlast nema problem s MAP-om. I ono što zapravo predstavlja MAP, a to je demokratski utjecaj na vojne snage, što implicira bolju opremljenost oružanih snaga i nama to zaista treba. Dakle, u svakom slučaju, bili članica ili ne, mora postojati civilni utjecaj na vojni sektor i zbog toga sam veoma protiv svih diskusija koje su beskorisne u ovoj fazi. (...) sve dok ne postoji regionalni sporazum o ovome, nisam optimista o pitanju NATO-a. Ali, nadam se da će tokom mog mandata BiH dobiti MAP i da ćemo provesti neophodne reforme.“

„Postoji mnogo različitih aspekata o ovom pitanju i naš tim ima veliku odgovornost da pregovara u najboljem interesu za BiH. Definitivno postoje zahtjevi da se SSP izmijeni i prilagodi. Ne volim taj izraz ,tradicionalna trgovina’, jer ne postoji takva obaveza u SSP-u s BiH i naš glavni interes je da imamo oslonac u SSP-u koji je ključan pravni dokument u ovom slučaju.  Jedino što BiH očekuje iz Bruxellesa je podrška. Mi ne tražimo nikakav poseban pristup, ali želimo neku vrstu razumijevanja i pristup koji je primijenjen u slučajevima s nekim drugim zemljama. Naprimjer, u slučaju Hrvatske i Slovenije ili Mađarske, kvote su prepolovljene, a tako nešto bi moglo biti prihvatljivo i za nas. Ako žele da nam pomognu, mogu nam pružiti malo veću podršku na način da subvencioniramo domaću ekonomiju. Ne mislim da bismo trebali prihvatiti formalno pravilo bez bilo kakvih zahtjeva s naše strane. Dakle, mislim da ima prostora za dogovor ako postoji uzajamno razumijevanje, ali ako se pred nas budu postavljali ultimatumi, to ne bi bilo fer prema BiH i mislim da to nećemo moći prihvatiti.“

„Kada govorimo o kulturnim institucijama, ne mislim da je novac glavni problem. Novac je uvijek bio tu, čak i u državnom budžetu. Ali, uvijek je tu bio problem s nadležnostima. Mislim da je Zemaljski muzej žrtva političkog sukoba, a ne nedostatka sredstava. Novac je uvijek bio tu i to znam pouzdano, jer sam bio ministar vanjskih poslova u Vijeću ministara BiH. Moj pristup je uvijek bio da se pitanje nadležnosti ostavi postrani. Muzeji moraju biti otvoreni i moramo osigurati finansijsku podršku svih nivoa vlasti. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine pripada i Republici Srpskoj, jer on čuva našu zajedničku kulturnu baštinu, ona pripada svima nama i zbog toga mislim da će se morati postići dogovor.

Zašto ne ponuditi rješenje na osnovu kojeg bi i RS i FBiH osigurale sredstva u svojim budžetima, uključujući i državni budžet, za finansiranje ove institucije, a da se članovi Upravnog odbora Muzeja biraju iz oba entiteta. Da zaključim, smatram da je i kultura u Bosni i Hercegovini također žrtva političkog sukoba bez ikakvog valjanog razloga za to“, zaključio je Ivanić u intervjuu.