Mjesto gdje je počeo rat ponovo živi
U selu koje je uništeno u ratnim
operacijama JNA i crnogorskih rezervista radi osvajanja Dubrovnika,
mještani danas perspektivu vide u poljoprivredi i turizmu zbog blizine
špilje Vjetrenice i bogatog kulturno-historijskog naslijeđa, piše Radio Slobodna Evropa.
Tomislav Batina i danas se sjeća tog oktobarskog jutra
1991. godine kada je nezavnično počeo rat u BiH. U neposredenoj blizini
njegove kuće 15 kliometara od granice sa Hrvatskom, grupa mještana
zaustavila je brigadu JNA, 82 kamiona sa oko 450 vojnika. Ravno je sa
okolnim selima do temelja uništeno:
"Stojimo na mjestu gdje u biti tehnički počeo rat u BiH, kuda su
velikosrpske postrojbe tadašnje JNA krenule na blokadu Dubrovnika i
južnog dijela Hrvatske. 17 momaka je stalo pred 450 ljudi koji su išli,
oduprli su im se uz velike gubitke."
U sukobu su ubijene 24 osobe. Zvanično prva civilna žrtva rata u BiH, 61-godišnji mještanin Jozo Stanković,
osoba sa posebnim potrebama, stradao je od eksplozije granate. Malo ko
se usudio vjerovati da će sukobi u Ravnom biti uvod u bh. tragediju:
"Recimo da se događalo u Sarajevu, to se za nas isto događa tamo
negdje. Za Sarajevo isto se Ravno događalo tamo negdje. Sve što nam nije
blizu, to je negdje tamo za nas daleko, a kad se počne događati nama,
onda se uhvatimo svi."
"Blizina jadranske magistrale, blizina Slanog, blizina mora. Polažem
dosta nade i u buduće projekte, jadransko-jonsku cestu, koridor 5C.
Mislim da iz sveg toga mi možemo izvući komadić sunca, što se kaže, za
nas", optimističan je Tomislav Batina.
Ravno je i prvo oslobođeno mjesto u BiH. Smješteno na krajnjem
jugoistoku BiH, proteže se duž neumskog i dubrovačakog zaleđa. Mještani
perspektivu danas vide u poljoprivredi i turizmu, razvoju Popovog
polja, ali i promociji špilje Vjetrenica, jedinstvenoj u svijetu zbog
hidrografskog i podvodnog svijeta.
"Vjerujem u budućnost općine Ravno. Vjerujte, ne bih ni ja bio na
ovom mjestu, ni kolege mlađe oko mene da u to ne vjerujemo. Šansa je u
prostoru općine Ravno. Prostora je 1991. godine doživio katastrofu, ali
mi danas stvaramo pretpostavke i mislim da smo na pravom putu. Kroz
izradu prostornog plana i izradu strategije razvoja općine pokušavamo da
privučemo potencijalne investitore. Jasno je da će trebati dosta
mladih, obrazovanih ljudi svih vrsta profila i tu vidimo šansu", kaže načelnik općine Andrija Šimunović.
Perspektive ima, samo je treba naći
Jelena Bukvić sa svojih 26 godina vjerovatno je
najmlađa predsjednica općinskog vijeća u BiH. Kaže da je depopulacija
Ravnog počela davno prije rata, nakon što je ukinuta željeznička pruga
koja je povezivala Trebinje i Dubrovnik.
Tako je početkom sedamdesetih osnovnu školu pohađalo 900 učenika. Danas
ih je svega 13-ero. Ipak u prespektivu ovog mjesta Jelena ne sumnja:
"Ja se ne osjećam ni za šta uskraćenom, dapače, možda upravo što nas
malo ima, puno toga sam naučila u ovih par godina koliko radim."
Nakon rata u Ravnom je obovljena vecina crkava, uključujući i crkvu svetog Roka, očuvanu sakralnu građevinu iz srednjeg vijeka.
"Vidi se velika promjena. Poslije rata morao je detaljno da se
obnavlja. Prvo sama crkva, a onda i pomoćni objekti, sve malo, pomalo", kaže monah Marko.
Procjene kažu da na području općine Ravno danas živi oko 1.700
stanovnika, pretežno hrvatske nacionalnosti. Tek manji broj Srba, koji
su činili više od polovine stanovništva, odlučio se nakon rata na
povratak.
"Ima tu komšija što su tu, što dolaze stalno, mada su neki u
Trebinju. Trebinje je ovdje najbliža opština - 40 kilometara, i dolaze
vikendom pošto su vezani poslom za Trebinje", priča monah Marko.
Nezvanične procjene kažu da na području općine Ravno danas živi svega 30
posto prijeratne populacije. Ono što ipak raduje jesu mladi ljudi koji
su u Ravnom odlučni ostati, poput Tomislava s početka naše priče, koji
poručuje:
"Ja želim figurativno probiti taj dio puta da bi moje dijete imalo
sutra perspektivu, ne da bih ga ja prislio da ostane ovdje nego da bi
vidjelo da ima prespektivu, da mu je bolji život ovdje gdje su mu
korijeni nego negdje drugo da stvara nove. Perspektive ima u svim
krajevima svijeta - samo je treba naći."
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.