Ministar Delić pojasnio: Koji penzioneri u FBiH mogu raditi i koliki iznos penzije će primati

U posljednjih nekoliko sedmica u fokusu javnosti našle su se izmjene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine, sa akcentom na povećanje samih penzija.

Takav odnos javnosti prema najavljenim izmjenama je u potpunosti razumljiv s obzirom da je riječ o esencijalnim životnim pitanjima.

Međutim, uvidom u Zakon kojeg očekuju izmjene, primjetne su razne mogućnosti koje penzioneri ostvaruju navedenim zakonom, a jedna od njih je i mogućnost uspostavljanja radnog odnosa bez da to utiče na primanje penzije.

U javnosti se pojavila usporedba ove mogućnosti sa nedavno donesenim zakonskim aktima u Republici Hrvatskoj, gdje se penzioneri mogu zaposliti na puno radno vrijeme, ali uz isplatu polovine penzije ili raditi četiri sata dnevno uz primanje pune penzije.

Tim povodom kontaktirali smo Adnana Delića, ministra rada i socijalne politike u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, koji je za Radiosarajevo.ba podsjetio da zahvaljujući dopuni Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju iz 2024. godine, penzioneri koji su ostvarili starosnu penziju mogu zasnovati radni odnos i istovremeno primati puni iznos svoje penzije, bez ikakvih obustava.

"Ključna razlika je upravo u tome što naš sistem ne veže obim rada za umanjenje penzije, što je za penzionere povoljnije rješenje. Ova dopuna Zakona je donesena nakon što je Ustavni sud Federacije BiH proglasio član 116. Zakona diskriminatornim jer je ranije automatski obustavljao isplatu penzije svakome ko je prijavljen u sistemu obaveznog osiguranja, odnosno zaposlen. Njegovim ukidanjem uklonjena je ta prepreka i stvorena pravna osnova za fleksibilniji i pravedniji pristup. Praktično naš Zakon o PIO potiče ostanak na tržištu rada i nakon sticanja uslova za penzionisanje", rekao je Delić.

U Federaciji BiH pravo na starosnu penziju može se ostvariti na dva osnovna načina. Prvi je ostvarivanje prava sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Drugi je ostvarivanje prava na penziju sa 40 godina radnog staža, bez obzira na godine života.

Upravo je ovim kategorijama penzionera dostupna mogućnost zapošljavnja uz istovremenu isplatu pune penzije, pojasnio je Delić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

On je istaknuo da su ove izmjene, na neki način, prošle "ispod radara" u javnosti. Pažnja je, sasvim razumljivo, dominantno usmjerena na povećanja penzija jer je to tema koja direktno pogađa najveći broj penzionera i njihovu egzistenciju.

"Međutim, smatram da su ove promjene zaslužile veću pažnju, posebno u kontekstu nedostatka radne snage i sve izraženijeg nesrazmjera između broja penzionera i broja zaposlenih u Federaciji BiH. Iako praksa za sada pokazuje da se ova mogućnost još uvijek ne koristi u većoj mjeri, ona ima značajan potencijal, kako za penzionere koji žele ostati aktivni i dodatno zaraditi, tako i za poslodavce koji se suočavaju sa nedostatkom iskusne radne snage. U tom smislu, riječ je o rješenju koje može imati i socijalni i ekonomski efekat, ali mu je svakako potrebna dodatna afirmacija u javnosti", naveo je federalni ministar, te je dodao:

"Ova izmjena nama je također važna i u slučaju roditelja njegovatelja koji su sa napunjenih 65 godina gubili pravo na status i primanja. Ovom izmjenom omogućeno nam je da i u Zakonu o roditeljima njegovateljima ukinemo dobnu granicu za njegovatelje jer dijete, osoba koju njeguju, neće postati samostalna nakon što oni napune 65 godina, a oni će svejedno nazvati brinuti o njima".

Delić se potom osvrnuo na inspekcijski nadzor na tržištu rada koji za cilj ima da što više suzbije "sivu ekonomiju", u koju spada i zapošljavanje penzionera u suprotnosti sa važećim zakonskim propisima.

"Inspekcijski nadzor je u nadležnosti inspekcijskih organa, ali to ne znači da Ministarstvo rada i socijalne politike nema svoju ulogu. Naprotiv, naš zadatak je da dajemo mišljenja na zakon, da kroz podzakonske akte, smjernice i komunikaciju sa drugim institucijama otklanjamo nedoumice i spriječimo različite, pogrešne prakse u primjeni, ali i da iniciramo sve ono što primijetimo da se može ili treba unaprijeđivati, što smo mi već u nekoliko navrata i radili. Inicirali smo popunjavanje kapaciteta uprava za inspekcijske poslove, slali inspekcije u provjeru kako po prijavama, tako i samoinicijativno gdje su postojale indicije da ima kršenja prava iz nadležnosti rada i zaštite na radu", izjavio je Delić za naš portal.

Delić na kraju ističe da je njegov resor, ali i lično kao ministar, spreman da insistira na boljoj koordinaciji sa inspekcijskim organima, kao i na dodatnim pojašnjenjima prema poslodavcima i penzionerima.

"Cilj nije represija, nego zakonita i dosljedna primjena propisa, kako zakoni dosljedno provodili, a ne zloupotrebljavali ili obeshrabrivali zbog nejasnih procedura", zaključuje Delić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.