Milanko Kajganić pokušao opstruisati istragu o ratnim zločinima u Sanskom Mostu?

Milanko Kajganić, glavni državni tužilac, zabranio je slanje Sudu Bosne i Hercegovine na potvrđivanje optužnice za zločine u Sanskom Mostu i na Manjači, podignute protiv, navodno, njegovog nekadašnjeg nastavnika u srednjoj policijskoj školi i profesora na policijskoj akademiji i drugih osoba, oktriva Detektor na osnovu informacije upućene Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Iz Tužilaštva negiraju bilo kakvo opstruiranje predmeta.

Informaciju o postupanju Kajganića, kako je Detektoru potvrdio izvor iz VSTV-a, uputio je Izet Odobašić, tužilac Državnog tužilaštva, Stalnoj komisiji za efikasnost i kvalitet tužilaštava VSTV-a. Do zaključenja ovog teksta iz VSTV-a Detektor nije dobio odgovor. Naveli su da će odgovor uslijediti u toku dana.

Odobašić je odbio potvrditi ovu informaciju "zbog postupka koji će uslijediti pred nadležnim organima", kao i na bilo koji način razgovarati sa novinarima Detektora.

Prema informaciji, u koju su novinari imali uvid, jedan predmet u statističkom godišnjem izvještaju Tužilaštva BiH iz prošle godine nije iskazan završenim iako je podignuta optužnica.

U optužnici za zločin protiv čovječnosti na području Sanskog Mosta i Manjače sumnjiči se šest osoba, od kojih četiri pripadaju policijskom menadžmentu i istraživačkom timu Stanice javne bezbjednosti (SJB) Sanski Most i sektoru državne sigurnosti Centar službi bezbjednosti (CSB) Banja Luka.

U optužnici se navodi da su u okviru udruženog zločinačkog poduhvata vršili nezakonito zatvaranje više hiljada civila nesrpske nacionalnosti i bez dokaza ih držali zatvorene u logorima, te fizičkim mučenjem i na druge načine im nanosili teške fizičke i duševne bolove, usljed čega je najmanje 40 logoraša umrlo, a više od 1.600 prinudno premješteno u vojni logor “Manjača” i potom prisilno deportovano van zemlje.

Zbog složenosti predmeta, sa više stotina izjava svjedoka i hiljadama materijalnih dokaza, sa obimom više od 6.000 stranica, podnesen je zahtjev za priznavanje većeg vrijednovanja glavnom državnom tužiocu dok je istraga još bila u toku.

Iako se Ivan Matešić, voditelj Posebnog odjela za ratni zločin, usaglasio sa tim zahtjevom, kako se navodi u informaciji, Kajganić taj zahtjev nije uputio na Kolegij Tužilaštva BiH, kako je to bio dužan učiniti, radi pribavljanja mišljenja. Kajganić je, prema informaciji koja je upućena VSTV-u, pokušao tužilačku naredbu o provođenju istrage, koju je potpisao Matešić, da stavi van snage kroz pisane primjedbe, o čemu nije upoznao Kolegij Tužilaštva.

"Milanko Kajganić kao Glavni tužilac je zabranio dostavu podignute optužnice u ovom predmetu Sudu BiH, a potom poduzimao niz protivpropisnih radnji neovlašteno, odnosno prekoračenjem i zloupotrebom ovlaštenja, te van propisanog postupka, brisanjem ili naređivanjem brisanja podataka i dokumenata, koje sam kao ovlašteni tužilac donio i pohranio u TCMS u okviru ovog predmeta, uključujući naredbu o provođenju istrage i istrage, imena i prezimena osumnjičenih", navodi se u informaciji, kao i da je Kajganić ove radnje činio nakon kraja prošle godine.

Detektor nije mogao dobiti komenar Matešića. U odgovoru koji smo dobili na upit iz Tužilaštva BiH, koji smo adresirali i na Kajganića, stoji kako je navedeni predmet glavni tužilac odredio kao prioritetan i izdao obavezna uputstva da se završi.

"Predmet još nije okončan konačnom tužilačkom odlukom, ali je nalogom glavnog tužioca dato uputstvo rukovodiocu Posebnog odjela za ratne zločine da preduzme sve neophodne mjere za okončanje rada i donošenje tužilačke odluke. Nisu tačni navodi da je glavni tužilac opstruisao istragu i sprečavao podizanje optužnice", navodi se u odgovoru Tužilaštva za Detektor.

Prema informaciji, Kajganić je činio sve da spriječi podizanje optužnice protiv osumnjičenog Mile Došenovića, koji je u izvršenju krivičnih djela u predmetu bio u funkciji šefa Odjeljenja za suzbijanje i otkrivanje kriminaliteta i izvršioca u SJB-u Sanski Most. Navodi se da je sa tom osobom "Kajganić u poslovnim i drugim povezanostima u razdoblju od 1992. godine do najmanje 2006. godine, odnosno 2010. godine"

"U tom razdoblju osumnjičeni Došenović je Milanku Kajganiću bio nastavnik u srednjoj policijskoj školi, profesor na policijskoj akademiji, te jedan u hijerarhijskom nizu glavnih šefova u policijskoj službi u CSB-u Banja Luka, gdje je do 2010. godine osumnjičeni bio šef Odjeljenja za suzbijanje i otkrivanje kriminaliteta, a kasnije je saradnja uspostavljena kroz edukaciju i druge oblike privatne povezanosti sa osumnjičenim, koji i dalje radi kao profesor predmeta iz okvira policijske službe", navodi se u prijavi.

Kajganić se zbog ovih okolnosti, koje izazivaju razumnu sumnju u nepristrasnost, kako se navodi, morao izuzeti od postupanja. U svom odgovoru iz Tužilaštva BiH se nisu osvrtali na ove navode.

Prema informaciji, Došenović je 26. decembra pokušao da napusti BiH prema Republici Srbiji, "očito dobro informisan" da se priprema podizanje optužnice protiv njega u ovom predmetu.

Detektor je u posjedu dokumenta u kojem se vidi kako je Mile Došenović pokušao preći državnu granicu na međunarodnom graničnom prelazu Popovi, ali su ga pripadnici Granične policije, nakon kontakta sa službenikom Tužilaštva BiH, vratili. Detektor nije uspio stupiti u kontakt sa Došenovićem.

U Policijskoj akademiji MUP-a RS-a su za Detektor rekli da je on u penziji već deset godina.

Ranije je Detektor pisao kako je Došenović, nekadašnji šef odjeljenja kriminalističke policije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) u Sanskom Mostu, svjedočeći na suđenju Mirku Vrućiniću, rekao da je 1992. godine srpska vojska sprovela akciju razoružavanja Bošnjaka, nakon čega su u policijsku stanicu vojnici i vojni policajci priveli veći broj osoba. Došenović je, prema izvještajima medija, bio i svjedok na suđenju Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, koji je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih ratnih zločina.

U informaciji koja je upućena VSTV-u navodi se kako se Kajganić trebao izuzeti i u odnosu na osumnjičenog Jugoslava Rodića, koji je, navodno, blizak rođak savjetnika u njegovom kabinetu, a koji je u vrijeme izvršenja zločina iz optužnice bio šef istražnog tima Državne nacionalne bezbjednosti CSB-a Banja Luka – Detašman Prijedor.

Rodić je, prema dokazima u predmetu, kako se navodi, bio osoba koja je organizovala i osmislila sistem ispitivanja i nezakonitog zatvaranja civila u logore te njihovog premještanja u druge logore, mučenja, progona i deportacije logoraša.

I Rodić je bio svjedok na suđenju Vrućiniću, kada je rekao da je od svog pretpostavljenog dobio zadatak da se prebaci u Sanski Most i angažuje ljude iz službe jer je došlo do ekscesa i bilo je pritvorenih osoba. Detektor nije uspio doći do njega.