Medijske slobode u BiH povijene pod pritiscima

U BiH, na manje od četiri miliona stanovnika, dolazi devet dnevnih novina, četiri news magazina, šest novinskih agencija, na desetine periodičnih publikacija... Tu je još i šest javnih emitera (TV + radio), 46 TV stanica, 151 radio postaja, ko zna koliko internet portala...

Ovo su činjenice koje su uočene prilikom stvaranja prvog Izvještaja o medijskim slobodama u našoj zemlji, danas predstavljenog u Sarajevu. Izvještaj je urađen po preporuci i prema indikatorima Vijeća Evrope, a kreirali su ga Udruženje/Udruga BH novinari i Vijeće za štampu, uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA) iCivil Rights Defenders (CRD).

Ovakav izvještaj trebala je da uradi bh. vlast, preciznije državni Parlament, no do toga nije došlo, te je civilni sektor odlučio izraditi svoj dokument s preporukama. Izvještaj je stoga i nazvan ‘u sjeni’ – ta se terminologija koristi kada civilni ili nevladin sektor kreira dokument koji treba nadograditi ili zamijeniti periodični izvještaj vlasti. Plan je, kako je rečeno na promociji, da Izvještaj postane obavezujući za Parlament i Vijeće ministara BiH

Rad na crno, pritisci

Ljiljana Zurovac

Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu govorila je nešto o stanju na terenu: o novinarima koji rade na crno, bez ugovora te je podvukla problematiku pritisaka kojim su izloženi mediji. „Javni servisi to više ni ne skrivaju, ne radi se to više u rukavicama“, navela je Zurovac i dodala da su ekonomski pritisci posebno ozbiljan problem za privatne medije.

Natalija Bratuljević, predstavnica CRD-a za BiH, Crnu Goru i Srbiju, također je problematizirala javne servise riječima „mi ne znamo šta je javni servis i kakvi mediji trebaju biti“. „Pored pluralizama u mišljenju, potrebno je otvarati prave debate o građanskoj svakodnevici“.

Potom je nešto više o Izvještaju govorila Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinara koja je objasnila da je fokus Izvještaja na zakonskom okviru (činjenica je da imamo zakone, ali se oni ne provode na pravi način, op. a.), te da Izvještaj daje preporuke (kratkoročne, srednjoročne i dugoročne) kako da se problemi riješe.

Borka Rudić

Doznajemo da je već počelo uvođenje samoregulacije za portale. Vijeće za štampu ovdje se suočava sa izazovom, na čijem rješenju rade: proširili su mandat, ali ne i kapacitete

„Mi smo ostali zaprepašteni kad smo, recimo, saznali da ne postoji krivična zaštita prava na slobodu izražavanja“, rekla je, između ostalog, Rudić.

Ovo znači da napad na novinara, koji obavlja svoju profesionalnu dužnost, u BiH nije krivično djelo, već prekršaj. Upravo su ovakvi detalji unutar 13 preporuka koje Izvještaj predlaže. Pa tako, među problemima koji bi se mogli u kratkom roku riješiti, jesu uslovi rada novinara, njihova institucionalna zaštićenost od verbalnih prijetnji i napada, te nedostatak statistike o broju sudskih slučajeva u kojima se protiv medija vodi proces zbog klevete.

Kao srednjoročni problemi navedeni su nepostojanje sankcija za uskraćivanje informacija u entitetima i Distriktu, zakon o kleveti i njegova primjena, odsustvo emisija na jezicima nacionalnih manjina, nereguliranost rada web portala i online medija...

Stručni ispit za novinare

Izvještaj je izrađen na osnovu anketa, stručnih analiza, fokus grupa (Sarajevo, Tuzla, Mostar), pojedinačnih intervjua sa 27 osoba, te desk istraživanja

Kao dugoročni problemi, o kojima se i najviše raspravljalo poslije prezentacije bili su koncentracija vlasništva unutar medija i neusaglašeni kriteriji u zapošljavanju novinara. Naime, postoje prijedlozi da se uvede polaganje stručnog ispita za novinare, jer, riječi su Borke Rudić, „mi nemamo drugog načina da vratimo dignitet profesiji“. U raspravi nakon promocije učestvovali su Boro Kontić, Faruk Kajtaz, Vildana Selimbegović... - koja je, između ostalog, imala zamjerku da se Izvještaj doima više parlamentarnim, a „manje je analiza stvarnog stanja sa pravim brojkama“.

U biti, zaključak je da su po pitanju medijskih sloboda u našoj zemlji pozitivne tek dvije oblasti. Jedna je pravo koje smo dali stranim novinarima na slobodno izvještavanje iz BiH, a druga to da udruženja koja posmatraju rad medija „imaju pristup svima“.