Mandati međunarodnih sudija i tužilaca pred parlamentarcima BiH
Radiosarajevo.ba
Osvježeno u 15:00
Obavljena rasprava, glasanje na kraju sjednice
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je danas u Sarajevu obavio raspravu o principima (prvo čitanje) Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o Sudu BiH i Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Tužilaštvu BiH, kojima se definira mandat međunarodnih sudija i tužilaca.
U decembru 2009. ističe prijelazni petogodišnji mandat tokom kojeg su međunarodne sudije i tužioci postupali pred Sudom i Tužilaštvom BiH. Međutim, uslijedile su inicijative za produžetak ovog prijelaznog perioda i ostanak međunarodnih sudija i tužilaca i nakon 2009.
Predloženim izmjenama Zakona o Sudu BiH produžava se mandat međunarodnih sudija u prijelaznom periodu do 31. decembra 2012. u drugostepenoj instanci u Odjelu za ratne zločine, s tim da u Apelacionom vijeću može učestvovati samo jedan međunarodni sudija.
Definirano je da međunarodni sudija može učestvovati u radu na započetom predmetu Odjela I Krivičnog odjeljenja samo ako je rad na tom predmetu započeo prije stupanja na snagu ovog zakona.
Prijedlog da prelazni period traje najduže do kraja 2012. godine
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Tužilaštvu BiH bit će omogućeno produžavanje mandata međunarodnim tužiocima u Posebnom odjelu za ratne zločine nakon 31. decembra 2009. Ovaj prijelazni period može trajati najduže do 31. decembra 2012.
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona je utvrđeno da međunarodni tužioci ne mogu biti zamjenici glavnog tužioca niti obavljati dužnost rukovodioca i zamjenika rukovodioca Posebnog odjela za ratne zločine.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nedavno je podržala principe predloženih zakona.
Prije početka rasprave, poslanicima se obratio ministar pravde BiH Bariša Čolak, obrazloživši predložena zakonska rješenja.
Kazao je da je jako teško bilo doći do suglasja u Vijeću ministara BiH. Također, dodao je, i u javnosti su se iskristalizirala dva stajališta koja su međusobno suprotstavljena.
“Jedno je bilo da je nužno da međunarodni suci i tužitelji ostanu u sadašnjem mandatu potpuno, bez bilo kakve promjene. Drugo je opet bilo potpuno oprečno, da nema više nikakvoga smisla da međunarodni suci i tužitelji rade poslije isteka ove godine nego da se nastavi sa sucima i tužiteljima isključivo iz BiH”, kazao je ministar Čolak.
Oprečna mišljenja
Oprečna mišljenja o predloženim zakonima čula su se i tokom diskusije poslanika. Dok su poslanici iz RS uglavnom isticali da je vrijeme za odlazak međunarodnih sudija i tužilaca, većina poslanika iz Federacije BiH smatra da trebaju ostati te da ne treba reducirati njihov mandat.
Neki od poslanika su kazali da se prisustvo međunarodnih sudija i tužilaca mora zadržati u većoj mjeri nego što to predlažu ovi zakoni.
U prilog mišljenju da međunarodne sudije i tužioci trebaju ostati rečeno je i to da se domaće sudije i tužioci ne mogu nositi s izazovima koji se postavljaju pred Sud i Tužilaštvo BiH te da se domaće sudije i tužioci suočavaju s različitim pritiscima.
Čulo se i mišljenje da bi eventualno reduciranje uloge međunarodnih sudija i tužilaca onemogućilo ispravan i ubrzan rad na predmetima koji su u toku, posebno kada se radi o pitanju ratnih zločina.
Neki od onih koji su protiv ostanka međunarodnih predstavnika u Sudu i Tužilaštvu BiH isticali su da “mi imamo sposobne ljude koji mogu raditi u njihovim zemljama”, da je vrlo mala produktivnost “stranaca” te da treba dati mogućnost domaćim ljudima da pokažu da znaju raditi.
Nakon obavljene rasprave, data je jednosatna pauza, a izjašnjavanje o predloženim zakonima bit će nakon što poslanici završe raspravu o svim tačkama dnevnog reda.
Parlamentarci BiH odlučuju danas o mandatima međunarodnih sudija i tužilaca
O mandatu međunarodnih sudija i tužilaca Zastupnički dom državnog parlamenta Bosne i Hercegovine trebao bi raspravljati 2. septembra i donijeti i konačnu odluku o pitanju koje mjesecima izaziva burne rasprave.
Domaći političari nemaju jednak stav o ovome pitanju. Dio njih se zalaže za ostanak stranaca, tvrdeći da će, ako im se ne produži mandat, doći do pravne blokade u radu Suda i Tužilaštva BiH. Protivnici ovog stava kažu da međunarodno osoblje treba da ode jer ionako “nisu pokazali zavidno znanje”, javlja BIRN - Justice Report.
Parlamentarci će imati prijedlog Vijeća ministara BiH o izmjenama i dopunama zakonâ o Sudu i Tužilaštvu BiH prema kojima se mandat međunarodnim sudijama u drugostepenim vijećima produžava do 31. decembra 2012. godine i tužiocima u Posebnom odjelu za ratne zločine.
Gregorian: 'Parlament BiH treba da iskoristi ovu priliku'
Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog predstavnika, za BIRN - Justice Report kaže da “parlament BiH treba da iskoristi ovu priliku i ispravi situaciju”.
Ukoliko se to ne desi, odluka Vijeća ministara BiH, smatra Gregorian, za rezultat će imati “sprječavanje efikasnog rada pravosudnog sistema u BiH”.
“Javier Solana, visoki predstavnik Evropske unije, i članovi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira jasno očekuju od bosanskohercegovačkih vlasti da udovolje zahtjevima pravosudnih tijela ove zemlje”, odlučan je Gregorian.
Predstavnici međunarodne zajednice u BiH većinom su za ostanak međunarodnih eksperata u istom mandatu kakav imaju danas.
Upućeni kažu da ako parlamentarci ne donesu odluku koja će biti u skladu s ovim željama, Ured visokog predstavnika (OHR) bi mogao intervenirati.
Ambasadori nekih zemalja koje su i članice Vijeća za provedbu mira, i čiji sudije i tužioci rade u BiH, već odavno vode kampanju i javno, ali i na zatvorenim sastancima, agitiraju da se ispoštuje njihova želja. Ipak, o tome nisu voljni govoriti dok ne vide odluku parlamenta.
Tako u Ambasadi Holandije kažu da ne mogu odgovarati na pitanja o mandatu međunarodnih pravnih stručnjaka u našoj zemlji. Ipak, njihov stav je jasan. “Ambasada Holandije u BiH podržava pristup i nade visokog predstavnika za razumnu i odgovornu reakciju vlasti u BiH”, poručuju.
Michael Tatham, ambasador Velike Britanije u BiH, rekao je da međunarodne sudije i tužioci “igraju vitalnu ulogu u podizanju efikasnosti i jačanju kapaciteta pravosudnih institucija, te u pojačanom uspostavljanju vladavine prava u BiH”. “Nadam se da će Parlamentarna skupština BiH pozitivno razmotriti i stavove domaćih pravosudnih institucija, koje su javno iznijele stav da su sklone produženju mandata međunarodnih sudija i tužilaca”, kazao je Tatham u izjavi za medije.
Analitičarka Lara Nettelfield kaže da međunarodne sudije i tužioci moraju ostati, pojašnjavajući da “njihov odlazak treba biti baziran na stanju lokalnog pravosuđa, koje će biti provjereno objektivnim kriterijima, a ne arbitrarnim datumima”.
Namjerni pokušaj stvaranja haosa Prema izlaznoj strategiji Suda BiH, mandat međunarodnim sudijama i tužiocima ističe u decembru 2009.
Kada su 2004. obje institucije osnovane odlukom OHR-a u BiH, postojala je nada da će period od pet godina biti dovoljan da domaće pravosuđe stane na svoje noge i uspije ojačati tako da može odolijevati političkom pritisku.
Državni sud i tužilaštvo javno apeliraju za produženje mandata
Osim Odjela za ratne zločine Suda i Tužilaštva BiH, međunarodne sudije i tužioci rade i u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju.
Ipak, državni Sud i Tužilaštvo su još krajem 2007. godine javno apelirali za produženje mandata određenom broju međunarodnih sudija i tužilaca.
U okviru ove inicijative, predloženo je da međunarodne sudije budu zadržane u apelacionim vijećima Odjela za ratne zločine i poslije 2009., a u Tužilaštvu BiH je načelno podržan ostanak međunarodnih tužilaca i nakon isteka ove godine.
Početkom jula Vijeće ministara BiH, bez obzira na preporuke rukovodećih u državnom Sudu i Tužilaštvu, donosi odluku da odbije prijedlog Ministarstva pravde BiH za produženje mandata međunarodnog osoblja.
Mjesec i po kasnije, isto tijelo usvaja drugi prijedlog, kojim je produžen mandat međunarodnim sudijama samo u drugostepenoj instanci i tužiocima u Posebnom odjelu za ratne zločine.
Vijeće ministara: Čekanje zadnjeg trenutka
Prema tom prijedlogu, međunarodne sudije “mogu učestvovati u radu samo na započetim predmetima u slučaju ako je rad na tim predmetima počeo prije stupanja na snagu ovog zakona”. Prema podacima kojima se služilo Vijeće ministara BiH, pet je takvih predmeta u koje su uključene strane sudije.
“Izmjene i dopune koje je usvojilo Vijeće ministara BiH jednostavno ne obuhvataju sve zahtjeve koje su uputili predsjednica Suda BiH, glavni tužilac u BiH, te predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća”, kaže Raffi Gregorian, ističući da je “Vijeće ministara namjerno čekalo do zadnjeg trenutka nadajući se da će međunarodne sudije i tužioci otići iz zemlje i napustiti svoje slučajeve”.
Sud BiH je već krenuo s pripremama ako se ne produži mandat međunarodnim sudijama, tako da se u sva vijeća pred kojima tek počinje suđenje imenuju samo domaće sudije.
U Tužilaštvu BiH poručuju da će se s odlaskom stranih tužilaca stvoriti ogromni problemi, odnosno da je čak moguća “pravna blokada”.
Kažu da, čak i ako bi zaposlili nove tužioce, potreban im je određeni period adaptacije da bi mogli raditi na jako složenim predmetima ratnih zločina.
Kritike međunarodne zajednice su oštre
“Vlasti ne samo da nisu osigurale sredstva potrebna za zapošljavanje domaćeg osoblja koje će zamijeniti međunarodno, koje finansiraju međunarodni donatori a ne porezni obveznici iz BiH, nego su i smanjili budžet za pravosuđe”, kaže Gregorian.
Ovakve poteze vlasti u BiH zamjenik visokog predstavnika tumači kao “namjerni pokušaj stvaranja haosa u pravosuđu i daljnjeg odgađanja pravde”. Dodaje da izreka “odgađanje pravde je uskraćivanje pravde” ovdje ima svoje puno značenje.
“Nema nikakvih sumnji da je ovo političko miješanje u pravosuđe i provođenje zakona”, ističe Gregorian.
Prerano proglašena pobjeda Lara Nettelfield pojašnjava da se razvoj vladavine zakona kao prioritet međunarodne zajednice pojavio prilično kasno.
Naime, reforma pravosudnog sistema je za OHR došla na prvo mjesto tek 2002. godine. Tako je i Odjel za ratne zločine star samo četiri godine, a ostala pitanja, podsjeća Nettelfield, poput stanja slučajeva ratnih zločina u zemlji unutar sveobuhvatne baze podataka, dobit će odgovor tek u predstojećim mjesecima.
“Čini se da je međunarodna zajednica prerano proglasila pobjedu. U isto vrijeme, političke snage koje bi više voljele da ratni zločini ostanu nekažnjeni dobile su moć. Kada tužioci navode da su pokrenuli istragu protiv moćnih počinilaca, oni su pokrenuli vlastitu kampanju protiv ostanka međunarodnih tužilaca i sudija, što ni najmanje ne čudi. To je strategija koju smo u periodu nakon Daytona vidjeli u raznim poljima”, kaže Nettelfield za BIRN – Justice Report.
Odluka Vijeća ministara BiH i državnog parlamenta, upozorava Gregorian, utjecat će na put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, koja ima stroge zahtjeve u vezi s borbom protiv kriminala i korupcije.
Prema prijedlogu koji je pred parlamentarcima, strani tužioci neće uopće ostati u Odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH.
“Volio bih čuti obrazloženje ministara zašto su se oglušili o preporuke Solane i Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira da produže mandat međunarodnim sudijama i tužiocima. Pitanje za milion dolara - a javnost u BiH ima pravo da čuje odgovor - jeste: čije su preporuke ministri uzeli u obzir ako nisu one vlastitih pravosudnih zvaničnika ili one visoko pozicioniranih međunarodnih zvaničnika koji podržavaju težnje BiH za evroatlantskim integracijama?”, kazao je Gregorian.
Ipak, na pitanje da li će Ured visokog predstavnika iskoristiti Bonske ovlasti kada je u pitanju mandat međunarodnih sudija i tužilaca, Gregorian nije želio odgovoriti.
BIRN/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.