Malešević: Da je obrazovanje loše naši stručnjaci ne bi bili cijenjeni u EU

"Sigurno da u sistemu obrazovanja ima problema, od predškolskog pa do visokog i nastojimo te probleme da rješavamo", kazao je Malešević u obraćanju novinarima.

Prema njegovim riječima, broj studenata na visokoškolskim ustanovama je sve manji.

"Sa 27 studenata po profesoru, sada smo na 20 studenata što bi ako je manje studenata na jednog profesora trebalo da garantira da je kvalitet studija i znanja bolji, ali te potvrde baš i nema", kazao je ministar.

Naglasio je da je sa smanjenjem broja studenata došlo do povećanja broja zaposlenih na univerzitetu, a da se ciljevi Strategije sporo ostvaruju.

"Možda bi trebalo na univerzitetima poduzeti mjere da se počnu ostvarivati. Zadnjih dana pojavila se i vijest da Hrvatska neće priznavati diplome i Srbije i Bosne i Hercegovine, a u strategiji smo zacrtali da moramo provesti akreditaciju svih studijskih programa. Oba univerziteta su predala zahtjeve za akreditaciju po 15-16 studijskih programa, ali s obzirom na broj programa, oko 580, to će da traje malo duže", kazao je Malešević.

Naglasio je ipak ne mogu biti nezadovoljni znanjima koja studenti ponesu sa fakulteta, što pokazuju i nagrade koje osvajaju, ali i potražnja za studentima u raznim zemljama u inostranstvu.

Darko Knežević iz Pokreta pozitivne snage Srpske rekao je da su ovakve konferencije kojima prisustvuju najodgovorniji ljudi za kvalitet visokog obrazovanja, ministri, rektori, pomoćnici ministara i dekani izuzetno značajne. Prema njegovim riječima, cilj konferencije je da se identificiraju problemi i predlože rješenja, a što bi mogli biti polazni parametri pri kreiranju novog zakona o visokom obrazovanju.

Jasmin Komić, ministar nauke i tehnologije RS, rekao je da je važno da se naučno nastavna i naučna zvanja izjednače u mjeri kriterija koji treba da osiguraju veću motivaciju kod istraživača.

"Komercijalizacija znanja stoji kao potreba pred Univerzitetima, da se akademska zajednica dovodi u vezu s poslovnom zajednicom", kazao je Komić.

Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, rekao je da smjernice koje budu donešene na današnjem skupu mogu pomoći ministarstvima i univerzitetima.

"Moramo preduzeti korake kako bi osigurali adekvatan broj i nastavnog i nenastavnog osoblja na fakultetima", rekao je Gajanin.

Malešević je govoreći o uvođenju  novih lekcija iz historije u osnovnim i srednjim školama, koje se tiču posljednjih ratnih dešavanja na prostoru BiH, rekao da smatra da to nije čudno.

"U pojedinim kantonima od rata imate izučavanje ratnih zbivanja gdje se Srbi nazivaju pogrdnim imenima. Mi u RS jedini smo poštovali preporuku Savjeta Evrope  i OEBS-a da se prethodni rat ne izučava dok ne prođe vremenska distanca i dok historičari ne utvrde prave uzroke. U zadnje vrijeme ste slušali da Kanton Sarajevo i Tuzlanski kanton da su uveli sadržaje u predmet historije koji po nama nisu trebali još da se izučavaju i zbog toga smo odlučili na pritisak raznih udruženja, da đaci u osnovnoj školi i gimanzijama saznaju nešto više o prethodnim sukobima", kazao je Malešević.