Ljubiša Beara za genocid u Srebrenici optužuje policiju

Bivši pukovnik Vojske Republike Srpske (VRS) Ljubiša Beara negirao je na suđenju Radovanu Karadžiću krivicu za genocid počinjen u Srebrenici, optužujući srpsku policiju za masovna ubistva srebreničkih muslimana u julu 1995. godine.

Tribunal u Hagu je Bearu, tadašnjeg načelnika uprave za bezbjednost Glavnog štaba VRS-a, 2010. osudio na doživotni zatvor, proglasivši ga krivim za genocid počinjen nad oko 7.000 muslimana, koje su srpske snage strijeljale u danima nakon što su 11. jula 1995. zauzele Srebrenicu.

Karadžić, koji je u to vrijeme bio predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, takođe je optužen za srebrenički genocid.

Na podsjećanje tužiteljke Melisse Pak da je, po nepravosnažnoj presudi, on "dao direktno naređenje" i "orkestrirao" sprovođenje ubilačkog plana poslije pada Srebrenice, Beara je rekao da se vrlo dobro sjeća da je bio prikazan jedan telegram načelnika Centra javne bezbjednosti Zvornik Dragomira Vasića gdje on kaže da je MUP preuzeo zadatke od vojske i da je opkolio i likvidirao 8.000 muslimana.

''A to sam poslije ja bio, a ne Vasić'', dodao je.

Beara je istovremeno tvrdio da je telegram bio u spisu i da se "na neki čudan, volšebni način izgubio, pa je, čini se, on postao Vasić".

Svjedok je opovrgavao i da je u julu 1995. imao bilo kakvo saznanje o zločinima nad srebreničkim muslimanima, iznoseći alibi da je 13. i 14. jula bio u Beogradu.

Na pitanje tužiteljke Pak da li poriče i da su hiljade muškaraca sistematski ubijeni poslije pada Srebrenice, Beara je odgovorio da može da poriče strašne stvari koje su se dogodile u tom "građanskom ratu, vjerskom ratu".

''To je prokletstvo, a ne ratovanje, i to je strašno, užasavajuće. Ali, na neki volšebni način, sve je to natovareno na leđa tri čovjeka iz službe bezbjednosti VRS-a, na ljude koji nisu imali ovlaštenja niti su imali potčinjene neke ubojice ili vojnike spremne da ubijaju'', naglasio je.

Beara je svjedočenje, po obavezujućem nalogu suda, započeo 17. decembra prošle godine. Veći dio iskaza bio je zatvoren za javnost, nakon što je Beara odbio da odgovori na dva Karadžićeva pitanja, kako ne bi optužio samog sebe.

Optuženi je pred sudije izveo još dva svjedoka, Čedu Šipovca i Miladina Nedića.

Karadžiću, koji je optužen i za progon muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje za taoce pripadnika UNPROFOR-a, suđenje će se nastaviti sutra, 23. januara, javlja BIRN-Justice Report.