Kupovna moć triput manja od prosjeka EU
Prosječna kupovna moć u svim zemljama zapadnog Balkana je ispod prosjeka EU, podaci su Evrostata.
Kupovna
moć BiH veoma je niska i za 70 odsto je slabija od prosječne kupovne
moći EU. Slijedi Albanija koja ima za jedan bod lošiju kupovnu moć. Srbija
je 65 odsto ispod evropskog prosjeka, Crna Gora 60 odsto, dok Turska
ima 52 odsto evropskog prosjeka kupovne moći. Najbolje situacija je u Hrvatskoj koja je 39 odsto ispod prosječne kupovne moći EU.
Evropski prosjek u kupovnoj moći je Španija, Italija i Kipar. Najbogatija zemlja EU je Luksemburg, a najsiromašnija Bugarska,
podaci su Evrostata, koji je izračunao bruto nacionalni proizvod po
glavi stanovnika izraženog u kupovnoj moći.
Luksemburg i
Holandija imaju kupovnu moć jednu trećinu iznad prosječne kupovne moći
građana EU. Nešto manje, jednu četvrtinu iznad prosjeka EU, imaju
Danska, Irska, Austrija, Švedska. Slijede Njemačka, Belgija, Finska i
Velika Britanija, čija je kupovna moć od 10 do 12 odsto iznad evropskog
prosjeka.
Deset odsto iznad evropskog prosjeka kupovne
moći je i i kandidatska zemlja Island, koja krajem mjeseca otvara prvo
poglavlje pregovora.
Zemlje evrozone imaju za osam odsto
veću kupovnu moć nego države koje se ne služe zajedničkom evropskom
valutom. Ispod evropskog prosjeka od 10 do 20 odsto su Slovenija, Malta,
Grčka, Portugal, Češka.
Slovačka je oko 25
odsto od evropskog prosjeka. Slijede zemlje koje su od 35 do 40 odsto
ispod evropskog prosjeka, a to su Estonija, Mađarska, Poljska, Letonija i
Litvanija. Rumunija i Bugarska su 55 odsto ispod evropskog prosjeka.
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.