Lordovi o BiH: Spominju se Čović i Dodik, različito o "islamskoj radikalizaciji"

U Izvještaju pod naslovom "Ujedinjeno Kraljevstvo i budućnost zapadnog Balkana" poimenice se spominju samo dva političara iz Bosne i Hercegovine – predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović te predsjednik entiteta Republika Srpska i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik.

Izvještaj se između ostalog bavi uticajem Republike Hrvatske i Republike Srbije na dešavanja u regionu zapadnog Balkana, s posebnim naglaskom na uticaj na Bosnu i Hercegovinu. Interesantno je da je utjecaj Srbije na Bosnu i Hercegovinu mnogo blaže ocijenjen od utjecaja Hrvatske.

U poglavlju o uticaju tih dviju zemalja na BiH i secesionističkim politikama, naveden je značajan uticaj Hrvatske i rečeno da ona vodi politiku koja dopušta bilo kojem Hrvatu iz drugih zemalja da traže državljanstvo Republike Hrvatske što im, na taj način, otvara pristup zemljama Evropske unije.

U ovom kontekstu, citiraju se ocjene iz svjedočenja generala Sir Michael Rosea pred Komitetom za međunarodne odnose Kuće lordova pri britanskom parlamentu, ali i dijelovi iz izvještaja visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka pred Savjetom bezbjednosti Ujedinenih nacija (UN).

"General Rose kaže da, ukoliko entitet Republika Srpska izglasa nezavisnost od Bosne i Hercegovine, 'mi ćemo završiti s hrvatskim elementom koji će težiti da se spoji s Hrvatskom i Evropa će morati da očuva malu, neizvodljivu muslimansku državu u sredini', što je opisao kao nezamislivo", navedeno je u Izvještaju.

Mišljenja eksperata iz regiona, koja su objedinjena u Izvještaju britanskih lordova o zapadnom Balkanu, a tiču se islamske radikalizacije, nisu usaglašena. Tako se navodi stav dr. Vesne Bojičić Dželilović koja kaže da prisustvo vehabija i selefija raste u posljednjih 25 godina.

"Prisustvo vehabija i selefija, posebno u Sandžaku kao dijelu Srbije i u Bosni i Hercegovini raslo je u posljednjih 25 godina i njihov uticaj doseže i preko religijske sfere. Oni pružaju različite javne usluge… Njihovo prisustvo je također uticajno kada je riječ o društvenim normama. To se manifestuje na način da veći broj žena slijedi islamski način oblačenja, zabrana točenja alkohola prisutna je na mnogim javnim mjestima, kao i kroz važnost prikaza vjerskih obreda u javnosti, što je svakodnevni poziv na molitvu", navedeno je u Izvještaju.

Za razliku od Vesne Bojičić Džellilović, u stanovištu Marka Preleca s centralnoevropskog univerziteta iz Budimpešte, koje je također preneseno u Izvještaju, preovladava mišljenje da se prijetnja od islamskog radikalizma "preuveličava, ako se ne i izmišlja".