Korupcija jede bh. zdravstvo, nadležni nezainteresirani

Selo gori, a baba se češlja - ova floskula koju sve češće vezujemo za bh. upravni sistem, primjenjuje se savršeno i u domenu zdravstva.

Naime, niti jedna institucija javnog zdravstva još nije izvršila i usvojila plan integriteta kao ključnu sistemsku mjeru za prevenciju korupcije. Bez posvećenosti prvih ljudi institucija, neće biti suštinskog napretka u prevenciji korupcije, rečeno je na današnjoj konferenciji za medije Centara civilnih inicijativa.

Konferencija je održana povodom objave Izvještaja o napretku u donošenju i provođenju antikoruptivnih mjera u nekoliko institucija javnog zdravstva u kantonima  Federacije BiH i Republici Srpskoj, a novinarima su se obratili Siniša Bencun i Zoran Adžaip uime 
CCI-a i zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) Dragan Slipac.

Bencun je naglasio da na temelju istraživanja koja su provedena 2013. na području Kantona Sarajevo, Tuzlanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona i Republike Srpske, oko dvije trećine građana smatra da je zdravstvo, osim policije i obrazovanja, oblast društvenog života u kojem ima najviše korupcije u BiH.

“Institucije nisu u proteklih šest mjeseci uradile gotovo ništa da bi tu percepciju korupcije kod građana smanjili. Ono što su mogli uraditi, a nisu, da ponude građanima komunikacione kanale da javno objave pritužbe koje dobijaju na temelju svoga rada, da bi se približile korisnicima, odnosno građanima, a nisu proveli ni sopstvena istraživanja da bi analizirali stanje korupcije u svojim institucijama”, kazao je Bencun.

Niti jedna institucija nije u potpunosti razvila i usvojila sveobuhvatni plan za preventivno djelovanje protiv korupcije.

Bencun je istaknuo da su jedino Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za zdravstveno osiguranje FBiH usvojili plan borbe protiv korupcije koji sadrži značajan dio elementa koji podrazumijeva plan integriteta kao preventivnog lijeka za korupciju u oblasti zdravstva, a Federalno ministarstvo zdravstva je sačinilo i analizu provedbe zakona o slobodi pristupa informacija, istu dostavilo Timu za borbu protiv korupcije Vlade FBiH, ali ne i APIK-u.

I Adžaip je, javlja agencija Fena, pojasnio da je monitoring, kao izvorni podatak, antikoruptivnih mjera generalno pokazao da se većina ciljnih institucija zdravstva nedovoljno bavila prevencijom korupcije, iako su detaljno upoznate o obavezujućim mjerama i dinamici realizacije iz Akcionog plana za provedbu državne strategije za borbu protiv korupcije.

“Konstatovano je da menadžment tih institucija ne razumije dovoljno cijeli proces, a neki su mišljenja da mjere propisane državnom strategijom i Akcionim planom nisu obavezujuće”, kazao je Adžaip i dodao da osobe zadužene za ove procese nisu angažirane u punom kapacitetu, nego zadatke shvataju kao sporednu dodatnu obavezu.

Govoreći o APIK-u Slipac je kazao da su sve institucije na svim razinama bile dužne izraditi akcijske planove integriteta do maja 2013: “Mi nemamo velikih mogućnost, ali dajemo smjernice kako treba da izgleda plan integriteta. APIK ima isključivo preventivni karakter, mi nemamo represivne mjerodavnosti.”

Ključna preporuka je hitno usvajanje sveobuhvatnih planova integriteta. Posvećenost menadžmenta svake institucije u provođenju istih, također je ključna karika u prevenciji korupcije jer ukoliko nema iskrenosti prvih ljudi institucija za provođenje antikoruptivnih mjera, efekti će biti vrlo ograničenog dometa. APIK je predložio da se uime svake institucije formira tim koji će raditi vlastiti plan integriteta.