Komšić u D. Gradini: Fašizam opet pokušava nadjačati, dužni smo to spriječiti

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, povodom 77. godišnjice proboja logoraša iz ustaškog koncentracionog logora Jasenovac, danas je na Spomen-području Donja Gradina položio vijence i odao počast na spomen-obilježju nevino stradalim žrtvama, na grobnom polju Topole i kod Topole užasa.

Tom prilikom poručio je da ni nakon toliko godina od užasnih dešavanja ne smijemo zaboraviti nevine žrtve.

"Sjećanjem na žrtve koje su stradale tokom činjenja genocida i Holokausta u Drugom svjetskom ratu, čuvamo uspomenu na njih, ali i učimo današnje generacije kakve posljedice mogu ostaviti zao ljudski um i ideologije koje počinju na mržnji, segregaciji i netoleranciji.

Nažalost, iako smo mislili da će sve ono što se dešavalo na ovom ovdje mjestu, ali i na drugim mjestima u svijetu, biti opomena, mi danas gledamo nova stradanja nevinih ljudi. Fašizam nikad ne spava, danas pokušava ponovo nadjačati civilizaciju, a mi smo dužni to spriječiti. Antifašizam je jedna od temeljnih vrijednosti oko koje se svi moramo okupiti", kazao je Komšić, te nastavio:

"Dužni smo to ovim žrtvama ovdje, dužni smo to zbog svih nevinih ljudi koji stradaju zbog ideologija zla."

Na 77. obljetnicu proboja logoraša iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac u petak se održava komemoracija na kojoj će, uz predstavnike državnog vrha, sudjelovati predstavnici naroda žrtava tog logora i antifašista, ali bez predstavnika Židova. Koordinacije židovskih općina ranije su potvrdili da će u Jasenovca ići sljedeće sedmice, a na današnjoj komemoraciji neće sudjelovati nezadovoljni što, kako navode, vlast još nije zabranila ustaške simbole.

Komemoracija u Spomen području Jasenovac obilježava se u znak sjećanja na 22. april 1945. godine i proboj 600 logoraša koji je preživjelo njih tek stotinjak.

Ujedno se počast odaje svim stradalima kao i preživjelim logorašima.

Ustaški logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor po broju zatočenika i stradalih na području NDH. Metode ubijanja logoraša uključivale su vješanja, ubistva noževima, maljevima i sjekirama te vatrenim oružjem. Ubistva su se izvršavala na raznim lokacijama unutar kompleksa Jasenovac i povezanih logora te u obližnjim selima.

Javna ustanova Spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih žrtava, među kojima je najviše bilo Srba (47.627), Roma (16.173) i Židova (13.116).

Na OVOM LINKU možete pogledati dokumentarni film iz 1945. godine o počinjenim zvjerstvima u Jasenovcu.