Ko su osobe na crnim listama SAD i Velike Britanije: Od tužitelja, premijera... do biznismena

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić stavljen je jučer 3. oktobra na američku crnu listu zbog, kako navode, potkopavanja demokratskih procesa.

Na crnoj listi našla se i firma Integral Inžinjering a.d. Laktaši koja se povezuje sa Slobodanom Stankovićem, biznismenu bliskom Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a.

Međutim, Novalić nije jedini bh. političar koji je završio na američkoj crnoj listi. 26. septembra SAD su izrekle sankcije Diani Kajmaković tužiteljici Tužilaštva BiH. 

"Diana Kajmaković kontinuirano podriva demokratiju i vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini", izjavio je tada Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD. Kajmaković je nazvana "korumpiranim tužiocem".

Ministarstvo financija SAD listi sankcioniranih državljana BiH dodalo je u junu ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranića i predsjednika entiteta Federacija BiH Marinka Čavaru.

U aprilu ove godine na crnoj listi SAD završila je i bivša glavna državna tužiteljica, a trenutno samo tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić. Na listi sankcija je i ime Asima Sarajlića, aktualnog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

"Tadić je iskoristila svoju poziciju glavnog tužioca da promovira svoje lične i porodične interese. Nadalje, navodno je naplatila državnu stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora", navodi se, između ostalog, u obrazloženju odluke o Gordani Tadić.

"Sarajlić je ozloglašeni subjekt 'afere Asim', političke korupcionaške afere u kojoj je uhvaćen kako obećava posao supruzi partijskog delegata u zamjenu za traženo glasanje o poziciji unutar političke stranke. Sarajlić je optužen za dodatna krivična djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i trgovinu uticajem.

Sarajlić je također zloupotrijebio svoj položaj u odnosu na BH Telecom, veliko državno preduzeće u BiH. U tom svojstvu, Sarajlić je lično prihvatao plaćanje od kandidata za posao u zamjenu za radna mjesta, i inače je vršio neumjeren uticaj na proces zapošljavanja. U sklopu ove aktivnosti, Sarajlić je preporučio kandidate koji su navodno bili ozbiljno nedovoljno kvalifikovani, što narušava integritet kompanije", obrazloženje je za Asima Sarajlića.

U januaru ove godine State Department objavio je da su na listu stavljeni bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, Milan Tegeltija, i sada već bivši predsjednik PDA, Mirsad Kukić, zbog njihove uključenosti u značajne koruptivne aktivnosti.

Tada je na listi sankcioniranih završio i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zbog koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH.

2018. godine Nikoli Špiriću, koji je trenutno u Domu naroda BiH, izrečene su sankcije i stavljen je na crnu listu zbog korupcije.

"Špirić je učestvovao i profitirao od javne korupcije uključujući prihvatanje neprimjerenih darova u zamjenu za djelovanje na javnoj fukciji te uplitanje u javne procese, za vrijeme dok je bio član predstavničkog doma Parlamenta", navodi se u obrazloženju State Departmenta.

Velika Britanija je 11. aprila objavila da je sankcionisala člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednicu tog bh. entiteta Željku Cvijanović zbog, kako je opisala, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.

Sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH, navedeno je iz britanske vlade, uz naglašavanje da to "nisu sankcije protiv RS, niti njenih građana".

Britanske sankcije znače da Dodik i Cvijanović ne mogu putovati u Ujedinjeno Kraljevstvo niti koristiti ili pristupiti bilo kojoj imovini koju eventualno posjeduju u Ujedinjenom Kraljevstvu.