Kako se u BiH gleda na 'Oluju'

Akcija 'Oluja' za Hrvate simbol slobode i akcije koja je okončala užasni rat i agresiju, a za Srbe etničko čišćenje.

Na forumima i društvenim mrežama u regionu traju ''prepucavanja'' uoči obilježavanja godišnjice Oluje. Građani iz Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS) šokirani su da se već 18. godina slavi ova akacija, dok iz Hrvatske stižu podsjećanja na Vukovar, Ovčaru, Dubrovnik i druge užase za koje su krive srpske snage u Hrvatskoj, ali i na Srebrenicu, Sarajevo, Prijedor u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini se različito gleda na akciju Oluja.

Bosanskohercegovački Hrvati i Bošnjaci smatraju je oslobodilačkom, a vlasti Republike BiH su je smatrale ključnom za deblokadu Bihaća i Krajine u BiH. Mnogo je puta spomenuto kako bi, da nije bilo Oluje i Bihać zadesila sudbina Srebrenice.

U Republici Srpskoj se sjećaju žrtava i govore da je progon Srba iz Republike Srpske Krajine najveće etničko čišćenje u Evropi posle Drugog svjetskog rata, javlja agencija Anadolija.

O oslobodilačkim aspektima Oluje za agenciju Anadolija je govorio komandant Petog korpusa, general Atif Dudaković, ističući da njega i hrvatskog generala Antu Gotovinu povezuje, prije svega, isti cilj, a to je odbrana svoga naroda i države od agresora i neprijatelja koji su htjeli da poraze i Hrvatsku, a i Bosnu i Hercegovinu.

''Naše koordinirano djelovanje kad su u pitanju borbe u zapadnoj Bosni urodile su plodom i danas imamo državu BiH. Ja ga cijenim kao junaka, kao ratnika, koji je bio na čelu savezničke vojske, zajedno sa mnom. Prije svega zajednički cilj i interes nam je bila borba protiv zajedničkog neprijatelja'', podvukao je Dudaković.

Mnogi u BiH su se nakon uspjeha u Oluji pitali, pa i danas se pitaju, da li bi i BiH bila potpuno oslobođena da su se nastavile oslobodilačke akcije koje su imale uspjeha od srednje Bosne do Bosanske krajine.