Kako će se sporazum tužilaštava odraziti na Divjaka

Srbija i Bosna i Hercegovina dogovorili su  potpisivanje sporazuma o saradnji tužilaštava dvije zemlje.

Postignut sporazum o saradnji tužilaštava

Sporazum će, kako tvrdi glavni državni tužilac BiH Milorad Barašin, omogućiti razmjenu dokaza i informacija i mnogo tješnju saradnju dva tužilaštva. Kao rezultat više ne bi bilo paralelnih procesa. 

Ono što je u BiH pod znakom pitanja jeste da li će ovaj sporazum pomoći u rješenju trenutno otvorenih problema poput slučaja Divjak ili Tuzlanske kolone.

Poznavaoci prilika u BiH sumnjaju u to jer bi sporazumu ionako trebalo dugo da zaživi - a to vrijeme Divjak nema. Šutnja BiH i njenih institucija naročito kada je u pitanju slučaj penzionisanog generala ARBiH znak je za zabrinutost, te pokazatelj odnosa države i pravosuđa prema njenom građaninu.

Dva i po mjeseca nakon hapšenja Jovana Divjaka, penzionisanog generala ARBiH, u Beču po potjernici Srbije po kojoj se sumnjiči za navodni ratni zločin nad vojnicima JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, u BiH vlada šutnja. Nema ni diplomatske, a ni pravne ofanzive, slične onoj kakva se svojevremeno vodila u vrijeme kada je po istoj optužbi u Londonu uhapšen bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić.

"Najveću odgovornost za takvu sudbinu koju doživljavaju građani BiH, od Ganića, Selima Bešlagića, Ilije Jurišića, rudara Muhameda Brka, snose Tužilaštvo i pravosudni organi BiH jer uvijek kaskaju za Beogradom, uvijek vuku iznuđene poteze", rekao je Sinan Alić, predsjednik Fondacije Istina pravda pomirenje, za slobodnaevropa.org.

Mnogi iz BiH koji se nalaze na spisku traženih u Srbiji nadaju se da bi spas mogao doći ukoliko se potpiše dugo najavljivani sporazum između tužilaštava BiH i Srbije o međusobnoj razmjeni dokaza, kako je to najavio i sam glavni tužilac BiH Milorad Barašin.

"Ako se dođe do mišljenja i da se saglasnost, normalno da će biti bolje i brže, neće postojati više paralelne istrage. I kolege iz Srbije po zaključenju ovog sporazuma sve predmete koje vode paralelno i oni i mi ustupiće Tužilaštvu BiH", kaže Barašin, a prenio portal  slobodnaevropa.org.

"Sramotan odnos BiH i pravosuđa prema Divjaku"

Društvo za ugrožene narode nakon hapšenja Jovana Divjaka organizovalo je demonstracije u Austriji i Njemačkoj. U Njemačkoj se trenutno nalazi i Fadila Memišević, predsjednica bh. sekcije ovog društva, i to u društvu onih koji su učestvovali u demonstracijama i koji se, kaže, upravo i sami  pitaju šta se događa. Odnos BiH ali i pravosuđa prema Divjaku smatra skandaloznim.

„Lično sam mislila nakon slučaja gospodina Ganića da je stavljena tačka na Dobrovoljačku. Međutim, ovo što se događa sa gospodinom Jovanom Divjakom smatram da je to stvarno jedna sramota, prije svega za Sud BiH. Ja lično sam bila vrlo angažovana, a posebno iz ove fondacije Pravda za BiH bili smo sprmeni i spremni smo i dalje da pomognemo finansijski novcem koji mi imamo, ali niko nam se ne obraća. I upravo zato što je obavijeno nekakvim velom tajne, navodi sve građane BiH da sumnjaju u ispravnost postupaka samog Suda BiH. Mislim da u ovom slučaju mora biti puno više transparentnosti“, zaključuje Memiševićeva.   

Paralelni se procesi mogu spriječiti samo ukoliko u BiH postoji odlučna namjera da se sporne višegodišnje istrage okončaju. Prema najavama iz državnog tužilaštva, riješiće ih do kraja godine. No, Jovan Divjak, koji u austrijskoj prijestolnici pod kaucijom čeka da sud donese odluku o njegovom izručenju Srbiji ili BiH - za koju je i dalje neizvjesno da li je dostavila svoj zahtjev u sud, nema toliko vremena. Isto važi i za ostale građane BiH koji su taoci u vlastitoj državi, te se, sve i da sporazum bude potpisan u što skorijem roku, neće moći slobodno kretati dok njegova primjena ne zaživi, što, vjeruju mnogi, može potrajati.