Kajganić o optužnicama za ratne zločine: "Teško je prikupiti dokaze za djela od prije 30 godina"

Glavni tužilac Milanko Kajganić izjavio je na konferenciji za medije u Sarajevu da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u 2025. godini ostvarilo značajne rezultate u procesuiranju ratnih zločina, organiziranog kriminala i korupcije, uz povećan broj optužnica i osuđujućih presuda. Najavio je da će prioritet rada u 2026. godini biti intenziviranje istraga u predmetima organiziranog kriminala, posebno onih zasnovanih na dokazima iz aplikacija SKY i ANOM.

Kajganić je predstavio ključne nalaze iz izvještaja o radu Tužilaštva BiH za 2025. godinu, koji je prošle sedmice podnio Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine.

Govoreći o radu Posebnog odjela za ratne zločine, naveo je da se trenutno pred Sud Bosne i Hercegovine vodi 51 predmet protiv 234 optužene osobe, dok je pred Apelacionim odjeljenjem pet predmeta protiv 11 optuženih. Uz to, podignute su 43 optužnice protiv 50 nedostupnih osoba.

"Dakle, trenutno je pred Sudom BiH optuženo gotovo 300 osoba za ratne zločine. Kada uzmemo u obzir da je od formiranja Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine do sada presuđeno 585 osoba, to govori o rezultatima rada odjela u posljednjih nekoliko godina. Otprilike 245 osoba čeka suđenje ili je u procesu suđenja pred Sudom Bosne i Hercegovine", naveo je Kajganić.

Ključni problemi

Dodao je da je jedan od ključnih problema u tim predmetima činjenica da su optuženi i svjedoci uglavnom u poodmakloj životnoj dobi.

"Nismo zadovoljni dinamikom suđenja, ali to su objektivne okolnosti na koje mi ne možemo utjecati. U posljednjih nekoliko godina fokusirali smo kapacitete odjela za ratne zločine na najsloženije predmete, zbog čega u jednom predmetu imamo i više od deset optuženih", rekao je glavni tužilac Tužilaštva BiH.

U 2025. godini podignuto je 11 optužnica protiv 25 osoba za ratne zločine, a sve su potvrđene. Kajganić je naveo da je riječ o jednoj optužnici za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, pet za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, tri za zločine protiv čovječnosti i dvije za pomaganje u zločinima.

Istaknuo je da su rezultati vidljivi i kroz procenat osuđujućih presuda.

"U prvostepenim presudama u prošloj godini 80 posto presuda bilo je osuđujuće, a u drugostepenim, pravosnažnim presudama, 71 posto presuda je osuđujuće. To je značajan procenat imajući u vidu da sudimo za krivična djela koja su se desila prije više od 30 godina i veoma je teško prikupiti dokaze", kazao je.

Trenutno se u Tužilaštvu BiH vodi 162 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca. Od toga je 76 predmeta protiv osoba dostupnih u BiH, dok se u 86 predmeta jedno ili više osumnjičenih nalazi u inozemstvu, uglavnom u zemljama regiona.

"Ključni problem u procesuiranju ovih predmeta je saradnja sa zemljama regiona. Nastojimo je unaprijediti kroz bilateralnu komunikaciju i saradnju sa međunarodnim rezidualnim mehanizmom, ali ona još ne ide onako kako bismo željeli", rekao je Kajganić.

Organizovani kriminal

Govoreći o borbi protiv organiziranog kriminala, podsjetio je da je Tužilaštvo BiH u posljednjih nekoliko godina fokus stavilo na predmete u kojima su korišteni dokazi iz aplikacija SKY i ANOM.

"Podigli smo do sada 20 optužnica protiv 105 optuženih osoba u kojima su korišteni ovi dokazi. Optuženi su i pripadnici raznih policijskih agencija u BiH - Granične policije, SIPA-e, MUP-a RS, MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona i Kantona Sarajevo, jedan bivši savjetnik ministra sigurnosti, jedan sudija i dva advokata", rekao je Kajganić.

U 2025. godini podignuto je deset optužnica protiv 37 osoba u predmetima koji se odnose na ove aplikacije, a Tužilaštvo je predložilo trajno oduzimanje imovinske koristi u iznosu od gotovo 29 miliona KM, što je, kako je rekao, četiri puta više nego godinu ranije.

Posebno je istaknuo da je donesena i prva pravosnažna presuda u predmetu u kojem su korišteni dokazi iz SKY i ANOM aplikacija.

"Sud je i u prvom i u drugom stepenu nesporno zaključio da se radi o zakonitim dokazima. To je bila presuda u predmetu Damjanović", naveo je.

Kajganić je izdvojio i predmet ubistva načelnika Policijske uprave Prijedor Radenka Bašića, navodeći da je taj slučaj u potpunosti rasvijetljen u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske.

"Identificirali smo i naručioce i izvršioce i pomagače. Naručilac je prvostepeno osuđen na 29 godina zatvora, izvršilac na 34 godine, a žalbeni postupak je u toku", rekao je.

Najznačajniji predmeti u 2025-oj

Najavio je da će 2026. godina biti godina intenziviranja rada na predmetima vezanim za SKY i ANOM aplikacije te da je izvršena preraspodjela tužilaca kako bi se pojačali kapaciteti u oblasti organiziranog kriminala.

U oblasti korupcije, Tužilaštvo BiH je u 2025. godini zaprimilo 197 prijava, ali samo pet izvještaja o počinjenom krivičnom djelu od policijskih agencija, dok nijedan nije bio za visoku korupciju.

"Bez obzira na to, proaktivnim radom podigli smo 15 optužnica protiv 24 osobe, što je duplo više optužnica nego u 2024. godini", rekao je Kajganić.

Među najznačajnijim predmetima naveo je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg direktora Obavještajno‑sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine Osmana Mehmedagića, kao i predmet protiv službenice Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Jelene Majstorović.

Također je naveo da je u 2025. godini optuženo 20 osoba iz Uprave za indirektno oporezivanje i Granične policije Bosne i Hercegovine zbog koruptivnih aktivnosti na granici.

"U prvostepenim presudama u predmetima korupcije imali smo 77 posto osuđujućih presuda, a u drugostepenim 73 posto. Prije nekoliko godina taj procenat je bio oko 40 posto, tako da smo sada zadovoljniji tim rezultatima", naveo je Kajganić.

Istaknuo je i pravosnažnu osuđujuću presudu u predmetu protiv advokatice Vasvije Vidović.

Planovi za 2026.

U fokusu rada u 2026. godini, kako je naveo, bit će završetak istraga u predmetima protiv bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića i bivšeg direktora Granične policije BiH Zorana Galića, koji je u bjekstvu.

Kajganić je govorio i o aktivnostima u oblasti borbe protiv terorizma, navodeći da je na prijedlog Tužilaštva, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na listu osoba pod pojačanim finansijskim nadzorom stavilo 11 državljana BiH radi sprečavanja finansiranja terorizma.

Dodao je da Tužilaštvo ima oko 30 potjernica protiv državljana BiH koji su učestvovali u ratnim aktivnostima u Siriji, kao i oko 15 predmeta protiv osoba koje su se pridružile oružanim formacijama u ratu u Ukrajini.

Govoreći o međunarodnoj saradnji, naveo je da je Tužilaštvo BiH u tri predmeta sarađivalo s Uredom evropskog javnog tužioca na osnovu sporazuma potpisanog 2023. godine s glavnom evropskom tužiteljicom Laurom Kövesi, te da BiH radi i na uspostavljanju operativne saradnje sa Eurojustom.

Govoreći o odluci da tužiteljicu Elviru Stanojlović, koja je postupala po prijavi tužioca Džermina Pašića protiv Kajganića, premjesti iz Odsjeka za korupciju u Odsjek za organizirani kriminal, glavni tužilac je kazao da nikoga nije smijenio već izvršio preraspodjelu.

"To sam uradio kako bih popunio kapacitet Tužilaštva BiH u one stvari koje su trenutno najznačnije, a to je u ovoj godini organizirani kriminal. U predmetima u Odsjeku za korupciju, a sada ih je četvero, imali su ili imaju predmete koji se odnose na prijave podnesene protiv mene. Nikada nisam sumnjao u njihov integritet i ne mogu utjecati na to ko će dobiti koji predmet. Svi predmeti tih tužilaca su putem CMS-a raspoređeni drugim tužiocima, a oni su zadužili nove predmete", rekao je Kajganić.

Dodao je da svako ko smatra da je počinio disciplinsku ili bilo kakvu drugu odgovornost, može poslati anonimno ili javno prijavu u kancelariju discisplinskog tužioca.

Kajganić je potvrdio da je tužilac Džermin Pašić privremeno raspoređen u Odjel za ratne zločine. Razlog su, kako je naveo, predmeti u kojima se ime tužioca Pašića pojavljuje u službenim zabilješkama, zbog čega je, prema njegovim riječima, bilo potrebno izbjeći svaku sumnju u pristrasnost.