Kada Dodik diktira, Blagojevich tipka: U novom tekstu lobira za 'treći entitet' i podjelu FBiH

Rod Blagojevich, omiljeni lobista Milorada Dodika, objavio je novu kolumnu za Washington Times u kojoj tvrdi da je Bosna i Hercegovina država koja ne funkcionira, zagovarajući treći entitet kao rješenje.

"Vrijeme je da se suočimo s neugodnom istinom: Bosna i Hercegovina, onakva kakva je trenutno organizirana, ne funkcionira. Vladajuća struktura je zamršena zbrka, a tvrdnja o demokratiji opovrgnuta je činjenicom da ljudima tamo vlada moderni kolonijalni potkralj.

Historijska ogorčenost je duboka, a podjele među ljudima su sveprisutne. Bošnjaci, Hrvati i Srbi ne vjeruju jedni drugima. Kako bi i mogli? Animoziteti, sektaško nasilje i pomicanje granica sežu stoljećima unazad", priča Blagojevich, vjerovatno vođen novim instrukcijama bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika.

Blagojevich tvrdi da je Dodik obnovio pozive za stvaranje hrvatskog entiteta u BiH, a sve zbog straha od izraženog cilja 'bošnjačko-muslimanskih političkih lidera za stvaranje centralizovane, muslimanske i unitarne države'.

Time, navodi Blagojevich, stvara se okvir da svi konstitutivni narodi dobiju istinsko samoopredjeljenje.

Prema tvrdnjama lobiste, Dodik je predložio podjelu federacije na dvije: bošnjačku i hrvatsku.

"Gotovo 30 godina nakon što je Dejtonski mirovni sporazum okončao rat u Bosni, Bosna i Hercegovina ostaje zamrznuta u vremenu - politički disfunkcionalna, društveno podijeljena i ekonomski stagnirajuća. Uprkos okončanju oružanog sukoba, poslijeratni okvir nametnut Dejtonom nije uspio transformirati zemlju u stabilnu, jedinstvenu državu", poručuje u tekstu.

Osim priče o konstitutivnosti i diskriminaciji, Blagojevich nadalje u tekstu kaže da je regija tempirana bomba.

"Ako se ne uspostavi pravo na samoopredjeljenje sve tri konstitutivne grupe, historija nas podsjeća da će nasilje i rat biti neizbježni ishodi. Da bi krenula naprijed, zemlji je potreban novi ustavni okvir koji odražava političke i demografske realnosti. Trajno rješenje moglo bi se pronaći u formalnom stvaranju tri autonomna entiteta - po jednog za Bošnjake, Hrvate i Srbe - u okviru labave konfederacije", analizira Blagojevich, presuđeni sudija kojeg je Trump u mandatu pomilovao.

"Važno je napomenuti da bi svaka grupa imala ulog u očuvanju mira unutar vlastite oblasti, a istovremeno bi imala manje razloga za strah od dominacije drugih. To bi također riješilo probleme Hrvata i Srba i pomoglo u stabilizaciji federacije, koja je postala sve disfunkcionalniji entitet upravo zato što pokušava upravljati trima narodima s različitim političkim prioritetima", govori Blagojevich, vodeći se, čini se jasnim instrukcijama.

Osim razgovora o unutarnjim pitanjima tri konstitutivna naroda, pomenuo je i da novi pristup koji predlaže podsjeća na Abrahamovski sporazum i pristupe zauzete u njemu.

"Ovi sporazumi nisu pokušali izbrisati podjele ili riješiti svaku dugogodišnju pritužbu. Umjesto toga, fokusirali su se na uspostavljanje praktičnih aranžmana koji su omogućili strankama s dubokim razlikama da koegzistiraju i sarađuju na zajedničkim interesima, posebno u trgovini, sigurnosti i razvoju. Trumpova bliskoistočna strategija dala je prioritet realizmu nad ideologijom", spominje Blagojevich.

U daljem tekstu, tvrdi da predloženi model ipak nije bez rizika.

"Zaštita manjina unutar svakog entiteta bila bi neophodna. Snažan ustavni sud i okvir za ljudska prava bili bi potrebni kako bi se spriječila diskriminacija i osigurala sloboda kretanja i izražavanja za sve građane, bez obzira na etničku pripadnost", razmatra Blagojevich, te dodaje da se Ured visokog predstavnika u BiH treba ukinuti, a međunarodni akteri - posebno Sjedinjene Američke Države, zajedno s Evropskom unijom, Rusijom i Mađarskom, koje imaju mnogo dobre volje u regiji - "mogu odigrati korisnu ulogu". 

Zaključuje riječima da Bosna i Hercegovina ne može sebi priuštiti još jednu deceniju političkog limba.

"Pretvaranje da će etničke podjele nestati s vremenom ili pritiskom je pusti san. Poput mirovnih sporazuma iz Trumpove ere na Bliskom istoku, novi pristup za Bosnu trebao bi se fokusirati na pragmatičnu koegzistenciju, a ne na utopijsko jedinstvo. Formalizacijom strukture s tri entiteta u okviru minimalnog federalnog okvira, Bosna bi konačno mogla stvoriti politički sistem koji odražava njen složeni identitet, a ne onaj koji se bori protiv njega. Stabilnost i prosperitet mogu rasti kada se ljudi osjećaju saslušanim, predstavljenim i sigurnim. To je suština mira, a u Bosni je odavno trebao biti uspostavljen", navodi Blagojevich u kolumni.