Ustavni sud BiH uskoro o Schmidtovim izmjenama Izbornog zakona: Hoće li se sve promijeniti?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine će na sjednici zakazanoj za 19. i 20. januar nastaviti odlučivanje o apelaciji člana Predsjedništva BiH Željka Komšića o ustavnosti izmjena Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona koje je u izbornoj noći 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Početkom decembra 2022. godine Ustavni sud BiH odbio je prijedlog izricanja privremene mjere i odgodio donošenje odluke o meritumu po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za ocjenu ustavnosti izmjena ustava FBiH i Izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt.

Odluke koje je nametnuo Schmidt primjenjuju se na rezultate prošlogodišnjih Općih izbora u BiH.

Komšić je u svom zahtjevu naveo da to predstavlja direktan udar na demokratiju te da su na taj način glasači dovedeni u zabludu.

"Schmidt je prevario birače koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke subjekte koji bi ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima", istakao je Komšić.

Schmidtovom odlukom broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH sa 58 povećan je na 80. Svaki od tri kluba konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, imat će po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17, dok će klub Ostalih umjesto 7 imati 11 delegata, ali za razliku od konstitutivnih, Ostali i dalje ne mogu pokretati pitanje "vitalnog nacionalnog interesa".

Kako se delegati u Domu naroda federalnog Parlamenta biraju u kantonalnim skupštinama, svaka skupština u svih deset kantona imat će najmanje jednog delegata u Domu naroda iz svih klubova konstitutivnih naroda (Hrvatski, Srpski i Bošnjački) i pripadnika Ostalih. Izbor preostalih delegata bit će proporcionalan broju stanovnika u kantonima, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine.