Jasminka Džumhur: U BiH se Zakon o radu krši 'na svakom koraku'

Jasminka Džumhur, ombudsmanka za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Oslobođenje analizirala je stanje ljudskih prava u našoj zemlji, mobing u privatnom sektoru, diskriminaciju žrtava torture i manjina, rad pravosudnih institucija BiH... Na upit o napadu na novinare, o kršenju medijskih sloboda i granicama slobode odgovorila je:

"Medijske slobode se višestruko krše. Krenimo od prava na slobodu pristupa informacijama. Postoji inicijativa za izmjenu ovog zakona kojim trenutno upravlja Agencija za zaštitu ličnih podataka, koja je u prethodnom periodu ukazala na to da želi da se ukine test javnog interesa kao glavni garant koji osigurava slobodu pristupa informacijama. Zatim, postoji drugi segment: napadi na novinare i stvaranje jedne vrste izolacije novinara i etiketiranje, ukoliko ne pišu po željama određenih grupacija. Bitno je ukazati i na kršenje radničkih prava novinara, koji rade u medijskim kućama i koji teško mogu da govore o tome, jer, u protivnom, mogu izgubiti posao. Nedostaje i novinarska solidarnost, koja je na neki način iskorištena, tako da je došlo do kulminacije. Svakako je i ovdje vrlo važna reakcija pravosuđa.

Ljudi se biološki rađaju u svojoj slobodi. Sloboda izražavanja može biti ograničena, ali uz određene uvjete, da je proporcionalna cilju koji se želi ostvariti. Ako uzmemo za primjer satirični časopis Charlie Hebdo, onda se moramo dohvatiti i tumačenja same vjere. Nijedna vjera ne tolerira nasilje niti poziva na njega".

U tom kontekstu iznijela je i ocjenu o slobodi medija u BiH.

"Za mene je nezamislivo da u jednom demokratskom društvu novinar nema pristup nekoj instituciji vlasti ili državnom službeniku. Onog momenta kada se novinari počnu ograničavati u izvršavanju svojih poslovnih obaveza, tada govorimo o ugrožavanju slobode medija. Ako je, recimo, neka izjava pogrešno interpretirana, postoje mehanizmi zaštite. Dakle, niko nije zaštićen od klevete. Važno je naglasiti i sljedeće: onog momenta kada su se mediji podijelili zbog različitih centara moći, to je stvorilo idealnu priliku da se njihova razjedinjenost iskoristi i da ono što je njihov najjači instrument bude iskorišteno protiv njih.

Osim u medijima, radnička prava se krše i u privatnom i u javnom sektoru i ta pojava prisutna je već duže vrijeme. Zaposlenicima se ne uplaćuju doprinosi, a nadležni državni organi, inspekcije prije svih, rijetko ili nikako ne reagiraju.

"Što se tiče radničkih prava, gotovo svakodnevno se krši Zakon o radu, recimo, ne objavljuje se konkurs, ali i kada se objavi, ne uposle se najbolji kandidati. Sve je češće prisutan mobing, koji je posebno izražen u privatnom sektoru. Mobing je posebno van kontrole. Stoga je potrebno animirati određene mehanizme, kao što su, recimo, resorna ministarstva, koja trebaju da prate provođenje zakona. Ta ministarstva su očito zaboravila svoju ulogu nadzora nad provođenjem zakona. Inspekcijski nadzor nije dovoljan, jer inspekcije ne mogu svojim kapacitetima odgovoriti na sve izazove koje društvo pred njih postavlja.

Neuplata doprinosa radnicima zahtijeva urgentnu akciju, kojom bi se vratio platni promet u neko tijelo institucija vlasti, jer banke kao servis-provajderi za ovu uslugu nisu dovoljno efikasne i moramo imati preventivnu kontrolu koja neće omogućiti isplatu plate ako nisu uplaćeni doprinosi. To bi trebalo u budućnosti dati rezultate.

Često se zakoni mijenjaju podzakonskim aktima. To je posebno izraženo za osobe s invaliditetom. Institut za medicinsko vještačenje i resorno ministarstvo se ponašaju kao izolirani centri moći. Po nekim svojim pravilima, mimo bilo kakve društvene kontrole, prave diskriminaciju prema osobama s invaliditetom, jer dodatno naplaćuju taj posao, iako su društveno tijelo. To za posljedicu ima sve više predmeta pred sudovima", izjavila je Džumhur za Oslobođenje.