Jakob Finci o španskom državljanstvu: Ako ne bude komplikovano, što da ne?

Od 1.000 Jevreja u BiH, njih 300 do 400 će imati mogućnost aplikacije za dobivanje španskog državljanstva, a koliko će ih biti lično zainteresovano za to, teško je procijeniti, rekao je za današnje Oslobođenje predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci, povodom prijedloga španske vlade o ponovnom davanju državljanstva sefardskim Jevrejima, davno protjeranim iz Španije, piše Fena.

Finci objašnjava da je još 1992. godine, prilikom obilježavanja pola milenijuma od izgona Jevreja iz te zemlje, španski kralj Juan Carlos povukao edikt kraljeva Isabele i Ferdinanda, koji su 1492. potpisali da svi Jevreji moraju ili napustiti Španiju ili se konvertovati na katoličanstvo.

"Pošto je taj edikt ukinut, španski zakon o državljanstvu omogućio je povratak Jevreja sefarda u Španiju, pod uslovom da moraju imati dvije godine boravka u Španiji. To je, naravno, bilo prilično teško ostvariti, mada je 50 sefardskih familija iz BiH iskoristilo dobrodošlicu španske vlade i ratne godine provelo u Španiji, ali se nakon rata veliki broj vratio u BiH", ističe Finci, napominjući da je prije nekoliko godina španska vlada počela diskutovati o mogućnosti povratka španskog državljanstva svim protjeranim iz Španije zbog vjerske pripadnosti.

"Osnovni postulat je bio da svi Jevreji sefardi, čiji su preci protjerani, imaju pravo na špansko državljanstvo, pod uslovom da se odreknu sadašnjeg. To nije izazvalo veliki interes u sefardskom svijetu jer je malo ko spreman da svoje sadašnje državljanstvo zamijeni španskim", tvrdi Finci.

Španska vlada je promijenila nacrt zakona, te predvidjela da aplikanti mogu dobiti špansko, a bez odricanja od sadašnjeg državljanstva i bez obaveze doseljavanja u Španiju.

"Prije neku sedmicu vlada je usvojila prijedlog i uputila ga na usvajanje. Vjerujem da će ga parlament brže usvojiti nego što se usvajaju zakoni u PSBiH, a onda će trebati izraditi podzakonske akte. Neformalno su se već pojavili spiskovi sefardskih familija protjeranih iz Španije. Ima ih oko 5.200, a mnoge možete naći i u BiH. Nadam se da će zakon biti usvojen do konca ove godine i da će se 2015. moći putem španskih ambasada i konzulata podnijeti aplikacija za špansko državljanstvo, bez odricanja od državljanstva BiH, ističe predsjednik JZBiH", kazao je Finci.

Upitan hoće li on to učiniti, kazao je kako je to kao da ga pitaju hoće li se kandidovati za predsjednika BiH, a presuda Sejdić-Finci nije implementirana.

"Ne volim praviti ražanj, a zec u šumi. Kada izađu uslovi, onda ću odlučiti. Pravnik sam po struci i radio sam na propisima. Znam, često se dogovori jedan zakon, a u Službenom listu bude malo drugačiji. Niti ga željno čekam, niti mi treba špansko državljanstvo, ali ako bude bilo mogućnosti i ako ne bude velikih komplikacija: da, što ne", kaže Finci.

Malo ko od bh. Sefarda ima zapisano porodično stablo od Španije, a i mnogi njihovi dokumenti su uništeni.

"Biće dovoljno imati podatke o dva, tri korijena, ili recimo da su vam roditelji, ili baba i deda sahranjeni na Jevrejskom groblju. No, o tome će odlučivati španska vlada", ističe Finci, pominjući u 2. svjetskom ratu nestali dnevnik sarajevske jevrejske opštine, o kojem se nakon ustaško-njemačke okupacije Sarajeva ne zna tačno više ništa. Neki tvrde da je odnijet u Prag, pa odatle u SSSR.

"Dio matičnih knjiga od 1850. je sačuvan i po njima se može rekonstruisati život sarajevskih Jevreja, kaže Finci", dodajući da je Španija, kao stabilna i dugotrajna članica EU, interesantna milionima ljudi.

Inače, Jakob Finci je, od bh. Sefarda, najmlađi koji govori ladino, srednjovjekovni jevrejsko-španski jezik.

"Svi stariji od mene sigurno ga znaju", kaže Finci.

Podsjećamo, Ferdinando i Isabela protjerali su i sve muslimane koji se nisu htjeli odreći vjere.