Jadranko Prlić sletio u Sarajevo, pušten na privremenu slobodu

Bivši predsjednik Vlade Hrvatske republike Herceg Bosne i bivši ministar za vanjske poslove Bosne i Hercegovine Jadranko Prlić, koji je prvostepenom presudom Haškog suda 2013. osuđen na 25 godina zatvora, doputovao je oko 13 sati avionom u Sarajevo, saznaje Hrvatski Medijski Servis.

Prlićevo puštanje na slobodu nije najavljeno iz Haškog suda. Prlić je, prema neslužbenim informacijama HMS-a, pušten na privremenu slobodu do izricanja drugostupanjske presude.

Prlić se dobrovoljno pojavio pred Haškim sudom prije 11 godina. Nakon višegodišnjeg sudskog procesa njemu i još šestorici visokih vojnih i političkih dužnosnika Herceg Bosne 2013. osuđen je na 25 godina zatvora zbog, kako je u presudi navedeno, zločina nad bošnjačkim stanovništvom u BiH.

Tokom septembra u Haškom sudu trebala bi se održati statusna konferencija u slučaju šestorice bivših dužnosnika Herceg Bosne, uključujući i Prlića, nakon koje bi se moglo znati više pojedinosti oko početka drugostepenog postupka. Nakon ove konferencije moglo bi biti i jasnije kada bi tokom 2016. godine trebao početi drugostepeni postupak.

Haški sud izrekao je osuđujuće presude šestorici Hrvata iz BiH u maju 2013. godine. Bivši predsjednik Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, ministar za obranu Bruno Stojić na 20 godina zatvora, dvojica načelnika stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina, zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a predstojnik Odjela za zatočene Berislav Pušić na deset godina zatvora.

Sudsko vijeće na čelu s predsjedavajućim francuskim sucem Jeanom Claudeom Antonettijem ukupno je šestorici Hrvata dosudilo 111 godina zatvora, a u kazne će im se pribrojiti i vrijeme provedeno u pritvoru tokom sedmogodišnjeg suđenja.

Suci Haškog suda zaključili su da je šestorka sudjelovala u udruženom zločinačkom pothvatu zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom za odbranu Gojkom Šuškom i generalom Jankom Bobetkom te još nekim ljudima iz vrha RH i Herceg-Bosne kojem je cilj bio etničko čišćenje prostora Herceg-Bosne i njezino pripajanje ili stvaranje nove hrvatske republike na tom prostoru.

"Vijeće je većinom glasova odlučilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH bio međunarodni. Vojnici HV-a zajedno su se borili s vojnicima HVO-a", napisali su u presudi suci i dodali kako su optuženi počinili zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija te kršili zakon i običaje ratovanja.

Vijeće je većinom glasova odlučilo da je postojao udruženi zločinački pothvat kojem je cilj bio stvaranje hrvatskog entiteta kako bi se omogućilo ponovno ujedinjenje naroda koji se treba ili pripojiti Hrvatskoj ili biti država tijesno bliska s Hrvatskom. U zaključku je napisano da je i Franjo Tuđman sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu te da je sudjelovao u odluci da se u Herceg-Bosni promijeni etnička struktura.

"Tuđman, Šušak, Bobetko, Boban i drugi postigli su međusobni dogovor, a HVO je korišten radi ostvarivanja udruženog zločinačkog pothvata", napisali su suci u presudi. U presudi su se posebno spominjali mnogi zatočenički centri za muslimane koji su osnovani u Herceg-Bosni u kojoj su zatvorenici, civili i vojnici mučeni i ubijani te držani u lošim uvjetima.

Spominje se i ubijanje te deložiranje i protjerivanje Bošnjaka iz domova te njihovo premještanje "u treće zemlje" preko Hrvatske kako bi se stvorio prostor u Herceg-Bosni u kojem su trebali biti "naseljeni Hrvati iz srednje Bosne".