Jadranko Prlić: Herceg-Bosna je bila za cjelovitu BiH i za saradnju

U Haagu je u ponedjeljak počela sedmodnevna rasprava o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđenih za ratne zločine u BiH.

 Bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne  ustvrdio je kako je Raspravno vijeće u provstepenom postupku propustilo uzeti u obzir na desetine citata iz službenih transkripata u kojima stoji kako je "Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za suradnju s Muslimanima". Također je ustvrdio kako je vijeće zanemarilo i niz činjenica te dokaza koji obaraju teze o udruženom zločinačkom poduhvatu.

"Vijeće Haaškog suda pogrešno je utvrdilo kriminiziranu namjeru Herceg-Bosne. Politički karakter HZ HB je potvrđen, da se radi o stranačkom udruživanju. Zanemareno je da je HDZ BiH u čijem okviru su formirane zajednice, uvijek bio za nezavisnost BiH i jednakopravnost hrvatskog naroda", izjavio je Prlić, napomenuvši kako se u dokumentima HZ HB nigdje ne spominje Banovina Hrvatska, premještanje stanovništva, bilo kakav oblik diskriminacije, ništa u suprotnosti sa ženevskim konvencijama.

"Svi javni nastupi, rasprave i interni sastanci bili su posvećeni punom poštivanju međunarodnog humanitarnog prava i da se na sve utječe da ih poštivaju. Nije bilo govora o premještanju stanovništva. Svi humanitarni konvoji su propuštani."

Dodao je kako je za vrijeme njegova djelovanja u vladama BiH bio osiguran povrat svima koji su napustili domove: "Evakuacije su vršene zbog potencijalnih humanitarnih katastrofa i napada Armije RBiH, potpomognutih mudžahedinima. Herceg-Bosna je jamčila povratak imovine pravim vlasnicima i usvojene su mjere da se svi moraju vratiti u domicilna mjesta. U Herceg-Bosni je bio zabranjen promet nepokretnosti uopće", rekao je Prlić.

Dodao je kako su na sjednicama tadašnje vlade HZ HB donesene brojne odluke o kažnjavanju svih teških kaznenih dijela, te je spomenuo akciju „Pauk“ u kojoj su, kako je naveo, uhićeni desetci osoba.

"Kažnjavanje tih osoba bilo je na pravosudnim institucijama, a sve te institucije su kasnije ušle pod okrilje Federacije BiH", naglasio je Prlić, te dodao kako je formiranje Hrvatske Republike Herceg-Bosne bio izraz prilagođavanja mirovnom planu o uniji triju republika.

On je u svome obraćanju Žalbenom vijeću najavio i izlazak knjige, koja će, kako je kazao, objasniti što je to Herceg-Bosna.

Istovremeno je tužilac Kenneth Scott kazao kako je većina krivičnih djela počinjena kao djelo udruženog zločinačkog poduhvata, kako bi se formirao teritorij gdje će Hrvati biti dominantni: "Prvostepeno vijeće utvrdilo je da su podnosioci žalbe, koji su vršili svoje uloge, odgovorni za niz zločina protiv stanovništva koje je tu živjelo. Postojao je jasan obrazac s ciljem da se etnički očiste Muslimani i da se izmijeni sastav stanovništva Hercegovine."

Naveo je kako su ovi zaključci Vijeća potkrijepljeni svjedočenjem očevidaca.

"Na svjedočenju je bilo stotine očevidaca, priložen je veliki broj dokumenata, a kao svjedoci su se pojavili i predstavnici međunarodne zajednice. Postajao je cilj da se promijeni etnički sastav HZ HB", rekao je Scott.

Haški je sud šestoricu bh. Hrvata u maju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad Muslimanima tokom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

"Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom."

Pravomoćna presuda Žalbenoga vijeća kojim predsjeda sudac Carmel Agius očekuje se krajem godine.