Kritika iz Brisela: BiH se sve više udaljava od evropskog puta, reforme pale na ispitu

Komesarka za proširenje Marta Kos u srijedu je 4. novembra predstavila paket proširenja za 2026. godinu pred Odborom za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta.

U sklopu izvještaja predstavljena je i analiza o Bosni i Hercegovini u kontekstu evropskih integracija.

Istaknuto je da iako su vlasti u velikoj mjeri nastavile javno deklarisati svoju posvećenost strateškom cilju integracije u EU, izvještajni period obilježilo je sve veće udaljavanje Bosne i Hercegovine od evropskog puta.

"Rad izvršne i zakonodavne vlasti i dalje je bio otežan nedostatkom funkcionalne vladajuće koalicije, a ključne reforme vezane za EU tek treba da budu usvojene. Paralelno s tim, Bosna i Hercegovina je nastavila bilateralnu saradnju i strateška ulaganja s drugim vanjskim partnerima, dok su se međunarodne pozicije prema zemlji mijenjale", istaknuto je.

Izvještajni period obilježile su i kontinuirane posljedice "krivične presude i smjene Milorada Dodika s dužnosti predsjednika entiteta Republika Srpska", uključujući institucionalne promjene i priprevremene izbore za predsjednika entiteta.

Podsjetili su da je u maju 2026. godine, visoki predstavnik Christian Schmidt najavio je svoju ostavku, a u junu 2026. njegov zamjenik Louis Crishock imenovan je za vršioca dužnosti visokog predstavnika na privremenoj osnovi, do imenovanja novog visokog predstavnika.

"Iako su se teške političke tenzije u Bosni i Hercegovini zabilježene prošle godine u početku smirile, političko pozicioniranje, zapaljiva retorika i anti-EU narativi porasli su uoči Općih izbora", naglašeno je.

O veličanju zločinaca

"Historijski revizionizam, poricanje genocida i veličanje ratnih zločina bili su izraženi među pojedinim političkim liderima, posebno u entitetu Republika Srpska, što se vidjelo i nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića", dio je izvještaja.

Naglašeno je kako su njegovoj sahrani u Beogradu prisustvovali su lideri i političari iz entiteta Republika Srpska, što je izazvalo oštre reakcije u zemlji i regionu.

"Takvi primjeri su u svojoj suštini nespojivi sa vrijednostima EU. Nakon Općih izbora u oktobru 2026. godine, Bosna i Hercegovina bi trebala pristupiti uspostavljanju svih izvršnih i zakonodavnih tijela, te pokazati obnovljenu posvećenost brzom sprovođenju reformi usmjerenih ka EU, u skladu s pravnom stečevinom EU (EU acquis) i evropskim standardima, rješavajući sve relevantne korake za napredak na svom evropskom putu", zaključuju.

Rad vladinih tijela

Parlament može ostvarivati svoje nadležnosti samo djelomično efikasno. Zakonodavni učinak ostao je nizak, a parlamentarne sjednice Doma naroda redovno su bile prekidane. Nadzor nad izvršnom vlasti ostao je slab.

"Funkcionisanje izvršne i zakonodavne vlasti bilo je otežano političkom fragmentacijom, a ključne reforme vezane za EU tek treba da budu usvojene. Nezavisne institucije i dalje su slabe. Svi nivoi vlasti pokazuju znake zarobljavanja države", navedeno je.

Period nakon osuđujuće presude Miloradu Dodiku bio je obilježen pravnom nesigurnošću. Skupština entiteta Republika Srpska imenovala je tri vlade tokom izvještajnog perioda, od kojih su dvije podnijele ostavke uslijed sporova oko njihovog legitimiteta.

"Odluke Ustavnog suda entitet Republika Srpska mora u potpunosti priznati i sprovoditi, a prazna sudijska mjesta moraju se hitno popuniti", poruka je iz EU.

Posebno je istaknuto da preporuke Komisije iz prošle godine nisu sprovedene i ostaju na snazi.

Također, istaknuto je da vizna politika Bosne i Hercegovine nije u potpunosti usklađena s viznom politikom EU, posebno u pogledu liste zemalja čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u EU.

"Bosna i Hercegovina mora ukinuti bezvizni režim sa 10 zemalja, uključujući 7 zemalja s trajnim izuzećem od viznog režima: Azerbejdžanom, Katarom, Kuvajtom, Turskom, Rusijom, Kinom i Vanuatuom, te također prestati odobravati sezonska ukidanja viza (što je nespojivo s pravnom stečevinom EU) državljanima Bahreina, Omana i Saudijske Arabije", naglašeno je.

Smatraju da u 2026. godini Bosna i Hercegovina nije ostvarila nikakav napredak u usklađivanju vizne politike, već je, naprotiv, dodatno produžila trajanje sezonskog ukidanja viza sa 30 na 60 dana.

"To je u suprotnosti s njenom obavezom da ukine po jedan sporazum o bezviznom režimu godišnje u periodu 2025–2027. godine, kao i s učestalim preporukama uzastopnih izvještaja u okviru Mehanizma za suspenziju viznog režima", dio je obimnog izvještaja o napretku BiH na putu ka EU.