Ključni infrastrukturni projekt: Koliko će BiH koštati izgradnja autoputa?

Izgradnja Koridora 5C godinama se predstavlja kao ključni infrastrukturni projekt Bosne i Hercegovine. I dok vlasti najavljuju otvaranje novih dionica već ove godine, ukupni troškovi rastu, a završetak i dalje nema jasan rok. U međuvremenu, zemlje poput Poljske slične projekte realiziraju brže i uz manje troškove, što dodatno otvara pitanje učinkovitosti domaće realizacije.

Iako su prošle dvije decenije od planiranja, autocesta na Koridor Vc još nije spojila sjever i jug zemlje. Iz JP Autoceste Federacije BiH ipak najavljuju napredak, uz plan da se do kraja građevinske sezone otvori gotovo 40 kilometara novih dionica.

Radi se o dionicama Tunel Putnikovo Brdo 2 – Medakovo u dužini 7,2 kilometra, Medakovo – Ozimica s ukupno 21,6 kilometara, zatim preostalom dijelu Nemila – Vranduk od dva kilometra, dionici Vranduk – Ponirak dugoj 4,8 kilometara, Ponirak – Vraca, odnosno tunel Zenica od 3,4 kilometra, te dijelu Tunel Zenica – Donja Gračanica, takozvanoj sjevernoj sekciji u dužini od 0,65 kilometara.

Prema najavama, većina ovih dionica, uključujući Medakovo – Ozimica, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak i Tunel Zenica – Donja Gračanica, trebala bi biti otvorena do kraja tekuće građevinske sezone. Dionica Putnikovo Brdo 2 – Medakovo očekuje se nakon tehničkog pregleda, dok će Ponirak – Vraca biti puštena u promet tek nakon povezivanja s dionicom Zenica sjever – Nemila.

Koridor 5C zamišljen je kao ključna prometna arterija koja bi Bosnu i Hercegovinu trebala bolje povezati s ostatkom Europe. Ipak, njegova realizacija pretvorila se u spor, skup i fragmentiran proces, obilježen dugotrajnim tenderima, problemima s eksproprijacijom, složenim procedurama izdavanja dozvola, ali i političkim opstrukcijama između entiteta.

Saobraćajni stručnjak Mirzet Sarajlić ističe da su problemi višeslojni.

"To je složena priča, u svakom slučaju oba faktora su u pitanju, i topografija terena i neefikasno upravljanje projektom. Mi smo jednom velikom izvođaču trebali dati da napravi integralno rješenje, a to nismo uradili, već smo rascjepkali koridor i sada imamo brojne lotove."

Upravo zbog takvog pristupa jasno je da će izgradnja trajati znatno duže od prvobitnih planova, dok cijena kontinuirano raste. Prema službenim podacima Vlade FBiH i Autocesta FBiH, do sada je u projekt uloženo više od 2,5 milijardi konvertibilnih maraka, iako je realizirano manje od polovine ukupnog zahvata.

Ekonomist Admir Čavalić upozorava da bi konačna cijena mogla biti višestruko veća.

"Vrlo vjerovatno to ide na 6 do 7 milijardi KM, možda čak i 8, zbog kašnjenja, inflacije i činjenice da ne koristimo efekte ekonomije obima, već sve dijelimo na sitne lotove, što na kraju košta porezne obveznike."

Za razliku od Bosne i Hercegovine, primjer Via Carpatia u Poljskoj pokazuje drugačiji model. Riječ je o projektu dugom oko 580 kilometara koji se intenzivno gradi od 2014. godine, pri čemu je već završeno oko 200 kilometara, dok je dodatnih 342 kilometra u izgradnji. Sličan, efikasniji pristup vidljiv je i u susjednoj Crnoj Gori, piše BHRT.

Sarajlić ističe da je ključ u organizaciji projekta.

"Najplastičniji primjer je Crna Gora, koja je manja od BiH, a izgradnju je povjerila jednoj globalnoj korporaciji i radovi napreduju znatno brže."

Važno je naglasiti da se izgradnja Koridora 5C najvećim dijelom financira zaduživanjem, prije svega kod Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke, ali i drugih međunarodnih kreditora. Dug već sada doseže milijarde, a s nastavkom radova dodatno raste.

Kada projekt jednom bude završen, ključno pitanje neće biti samo kada će građani voziti ovom autocestom, već i ko će te na koji način vratiti dugove nastale tokom njegove izgradnje.