Izabrani na izborima, ali ne moraju odmah preuzeti mandat: Kalaba pojasnio ko može tražiti mirovanje

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) danas je donijela Odluku o potvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora 2026. godine u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba je na pres-konferenciji kazao da će odluka danas biti objavljena na web stranici Centralne izborne komisije BiH, kao i potvrđeni rezultati.

Takođe, odluka će biti objavljena u Službenom glasniku BiH sa današnjim datumom, tako da propisani rokovi za konstituiranje organa vlasti počinju teći.

"Smatramo da smo uspješno odgovorili zadatku u jednoj od najizazovnijih izbornih godina, a preliminarne ocjene Centralne izborne komisije BiH potvrđuju da su izbori bili fer i demokratski. Pravovremene reakcije na tehničke poteškoće i uspješna primjena novih tehnologija pokazali su da smo spremni za modernizaciju i zaštitu integriteta izbornog procesa", ocijenio je Kalaba.

Naveo je da su koordinirali aktivnosti potrebne za pripremu i primjenu novih tehnologija, uključujući instalaciju i konfiguraciju opreme, testiranje sistema, edukaciju izbornog i tehničkog osoblja, organizaciju transporta i skladištenja, distribuciju opreme izbornim komisijama, te osiguravanje tehničke podrške.

Kako je naveo, riječ je o složenom, međusobno zavisnom sistemu u kojem su oprema, softver, glasački listići, logistika i podrška morali funkcionirati kao jedinstvena cjelina.

"Gradili smo sistem i za buduće izbore u Bosni i Hercegovini", naveo je Kalaba.

Po njegovim riječima, ono što je prethodilo potvrđivanju izbornih rezultata je bio postupak objedinjavanja svih kategorija glasova.

"Sve naše aktivnosti bile su uglavnom fokusirane na Glavni centar za brojanje u Sarajevu, gdje su se intenzivno obrađivali glasovi birača izvan BiH, mobilnih timova, odsustva, nepotvrđenih listića, a vršene su i aktivnosti po naredbama Centralne izborne komisije BiH", kazao je Kalaba.

Dodao je da je Centralna izborna komisija BiH, prije utvrđivanja izbornih rezultata, donijela šest naredbi za Glavni centar za brojanje, a nakon utvrđivanja izbornih rezultata još tri naredbe.

"Nakon utvrđivanja izbornih rezultata, primili smo 25 zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića, a radi poređenja, na Općim izborima 2022. godine taj broj je bio 125, što mnogo govori o integritetu ovih općih izbora i značajno manjoj potrebi dodatnih kontrola izbornih rezultata", naveo je predsjednik CIK-a BiH.

Po njegovim riječima, sve žalbe na odluke Centralne izborne komisije BiH, nakon utvrđivanja izbornih rezultata, Sud BiH je odbio i potvrdio zakonitost odluka Centralne izborne komisije.

Kalaba je najavio da će u narednim danima Centralna izborna komisija raditi na izradi uvjerenja o dodjeli mandata, napominjući da svi novoizabrani članovi organa vlasti koji imaju namjeru odbiti mandat od danas mogu Centralnoj izbornoj komisiji BiH dostaviti izjavu kako bi se odmah pristupilo postupku dodjele zamjenskih mandata.

"Također, svi novoizabrani članovi zakonodavnih organa vlasti koji obavljaju izvršnu dužnost iz prethodnog mandata, ukoliko prihvataju novi mandat, a žele iskoristiti pravo na mirovanje mandata, trebaju dostaviti izjavu o prihvatanju mandata, kao i zahtjev o mirovanju mandata, uz dostavljene dokaze da obavljaju izvršnu dužnost iz prethodnog mandata, u roku od sedam dana od objave potvrđenih izbornih rezultata", kazao je Kalaba.

Dodao je da potpisane izjave i zahtjeve za mirovanje mandata dostavljaju lično u sjedište Centralne izborne komisije BiH. Obrasci izjave o prihvatanju i odbijanju mandata, kao i zahtjev za mirovanje mandata, dostupni su na web stranici CIK-a BiH.

Kalaba je napomenuo da se prvi put na općim izborima u BiH primjenjuju norme Izbornog zakona BiH koje su na snazi od marta 2024. godine. Navedene odredbe se odnose na izabrane članove zakonodavnih organa i mirovanje mandata za vrijeme obavljanja njegove izvršne funkcije.

Kalaba je podsjetio da, prema definiciji iz Izbornog zakona BiH, izvršna funkcija podrazumijeva: člana Predsjedništva BiH; člana Vijeća ministara BiH i njihove zamjenike; predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH; predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske; člana Vlade Federacije BiH, uključujući premijera; člana Vlade RS, uključujući predsjednika Vlade; člana Vlade Brčko distrikta BiH; člana Vlade Kantona; gradonačelnika; zamjenika gradonačelnika; načelnika općine i zamjenika načelnika općine.

"Centralna izborna komisija je ovo pitanje i detaljnije propisala Uputstvom o stavljanju mandata u mirovanje i aktiviranju mandata u mirovanju. Centralna izborna komisija donosi odluku o mirovanju mandata lica koje je izabrano u zakonodavni organ vlasti i dodjeli mandata sljedećem kandidatu s liste, redovne ili kompenzacijske, s koje je izabrano lice s mandatom u mirovanju, te vodi i prethodni postupak, ako je potrebno, o utvrđivanju činjeničnog stanja", pojasnio je.

Mirovanje mandata stupa na snagu petog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva za mirovanje mandata, o čemu Centralna izborna komisija donosi odluku. Sva prava i dužnosti u vezi s položajem koji se stavlja u mirovanje, obustavljaju se za vrijeme u kojem mandat miruje.

"Kandidat koji zamjenjuje lice čiji je mandat stavljen u mirovanje uživat će prava i dužnosti vezane za položaj tokom perioda u kojem mandat miruje. Najkasnije u roku od osam dana od prestanka obavljanja izvršne funkcije, lice koje je stavilo mandat u mirovanje može podnijeti pisani zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH o aktiviranju mandata u mirovanju, odnosno o ponovnom obavljanju svog mandata", kazao je Kalaba, te dodao da CIK BiH apeluje da se poštuju rokovi propisani Izbornim zakonom i podzakonskim aktima.

Kalaba je također kazao da Centralna izborna komisija donosi odluku o aktiviranju mandata i prestanku mandata kandidatu kojem je dodijeljen zamjenski mandat u roku koji ne može biti duži od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za aktiviranje mandata i o tome obavještava podnosioca zahtjeva za aktiviranje mandata i lice kojem prestaje dodijeljeni zamjenski mandat.

Pojasnio je da mirovanje mandata ne može trajati kraće od šest mjeseci, osim na osnovu odredbe Izbornog zakona BiH, kada mirovanje mandata traje do imenovanja drugog lica na istu izvršnu funkciju ili do podnošenja ostavke.

"Također, slijedi nam provedba posrednih izbora i to izbor 15 delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, 80 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i 28 delegata u Vijeću naroda RS", naveo je Kalaba.