Iz HNS-a poslali poruku "bošnjačkim galamdžijama"

Nakon usvajanja Deklaracije VIII. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora, zanimljivo je, ali i pomalo žalosno gledati i slušati histerične istupe bošnjačkih stranaka, političara i medija kako osuđuju nešto što u Deklaraciji ne piše, pogotovo što ne postoji ništa što bi se moglo dovesti u vezu s veličanjem ratnih zločina ili zločinaca, navodi se u saopćenju HNS-a, koji je ovako odgovorio na brojne reakcije koje su stigle nakon jučer usvojene Deklaracije HNS-a.

"Deklaracija je jednoglasno usvojena na VIII zasjedanju Sabora i ona pored preambule ima sedam poglavlja sa ukupno 2840 riječi, i ona savjesno i odgovorno promišlja političku poziciju i bududnost Hrvata u Bosni i Hercegovini kao svojoj domovini, i svakako nije dokument napisan za dnevno-političko manipuliranje.

Zato molimo sve one koji su se već dokazali kao mrzitelji Hrvata u BiH (ili kao oni koji ne podnose Hrvate u BiH) da makar, na silu, pročitaju što piše u Deklaraciji, pa da onda pokušaju naći razloge za iskrivljivanje i manipuliranje sadržajem Deklaracije. Stav HNS o UZP-u je više puta javno iznesen u brojnim reagiranjima i priopćenjima, tako da rečenica u Deklaraciji ne predstavlja ništa novo", navodi se u saopćenju, pa nastavlja:

"Smatramo kako UZP predstavlja ideološki i politički konstrukt koji nema utemeljenje u međunarodnom pravu, pogotovo ako se ima u vidu činjenica da se teza o UZP želi koristiti od strane velikog broja bošnjačkih političkih i medijskih galamdžija kao implikacija za kolektivnu krivnju hrvatskog naroda, HRHB i HVO-a.

Zato svima koji reagiraju, a nisu pročitali, evo još jednom ponavljamo: 'Odbacujemo kvalifikacije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o udruženom zločinačkom pothvatu koje se neutemeljeno i nepravedno pripisuju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i Hrvatskom vijeću obrane. Takva zlonamjerna kvalifikacija, na žalost, koristi se za pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini i eliminiranja hrvatskog naroda kao političkog subjekta u Bosni i Hercegovini. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju nije bio pozvan u predmetu „Prlić i drugi“, niti je on uopće pozvan, kako je i sam presudio 2007. godine, da odlučuje o pitanjima državne odgovornosti, jer je njegova nadležnost kaznena i proteže se samo na pojedince'."