Istraživanje u BiH: Odlični smo u matematici i fudbalu, očajni u politici i birokratiji

Nakon što je reprezentacija Bosne i Hercegovine osigurala plasman na Svjetsko prvenstvo koje se naredne godine održava u Brazilu, i time pokazala da BiH ima vrlo talentovane, kvalitetne i uspješne sportiste, novinari Anadolu Agency (AA) su istražili u kojim poljima BiH bilježi najveće uspjehe, a gdje zaostaje za ostalim zemljama u svijetu.

Plasmanom u Brazil, BiH je na najbolji način pokazala da ima vrlo talentovane sportiste što jasno pokazuje i trenutna pozicija fudbalske reprezentacije BiH koja se na FIFA-inoj rang listi nalazi na 16. mjestu.

BiH je vrlo dobro u svijetu pozicionirana u oblasti kvalitete nastave iz matematike i prirodnih nauka. Prema posljednjem globalnom indeksu o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) 2013.-2014, u oblasti kvalitete nastave iz matematike i prirodnih nauka, odnosno kvalitete matematičara i naučnika, BiH je na 13. mjestu od ukupno 148 zemalja, čime je rangirana u samom svjetskom vrhu u ovoj oblasti.

Isto tako, istraživanje WEF-a za 2013. je pokazalo da BiH zauzima 27. mjesto, od ukupno 148 zemalja svijeta, prema procentu naučnika i inžinjera u odnosu na ostatak populacije, u čemu je među prvima u Evropi.

Također, BiH je u svijetu prepoznatljiva kao zemlja gdje se proizvode značajne količine električne energije, pa se tako od oko 150 zemalja našla na 15. mjestu u oblasti kvalitete dostupnosti električnoj energiji.

No, BiH se ne može pohvaliti kvalitetnim i visokorangiranim univerzitetima, ali ni tehnologijom jer se, prema istraživanju WEF-a, nalazi na 63. mjestu prema kvaliteti u oblasti visokog obrazovanja, dok zauzima 73. mjesto prema prisutnosti tehnoloških sredstava. Primjerice, prema institutu Webometrics, koji svake godine objavljuje rangiranje univerziteta u svijetu, nijedan bh. univerzitet se nije našao među 1.000 najboljih. Univerzitet u Sarajevu se našao tek na 1739. mjestu u svijetu.

- BiH ima najgore političare u regiji -

BiH je vrlo nisko rangirana po efikanosti političara, ali i po ekonomskom razvoju i kvaliteti javne infrastrukture.

Tako se, prema posljednjim podacima WEF-a, BiH nalazi na 85. mjestu prema povjerenju u političare, 73. prema prisutnosti nepotizma u javnom i privatnim firmama, 88. mjestu prema spremnosti nadređenih u upravi da prenesu nadležnost na podređene i 146. prema trošenju u javnoj administraciji. Samo na plate uposlenika u javnom sektoru u BiH godišnje se izdvaja oko 13 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najviše u regiji, dok se u Makedoniji, primjerice, u tu svrhu izdvaja oko 5,5 posto BDP-a.

Određena istraživanja pokazuju i to da je BiH među prvima u svijetu i po broju političkih stranaka u odnosu na broj stanovništva, a taj broj se konstantno povećava, pa bi ih do opštih izbora 2014. godine moglo biti više od 200. U BiH je, naime, registrovano 190 političkih stranaka, slijedi Hrvatska koja, prema posljednjim podacima, ima 112 registrovanih političkih partija, što je nakon BiH najviše u zemaljama regiona.

Također, BiH u oblasti ekonomije i financija ne bilježi dobre rezultate, pa se tako prema visini bruto domaćeg proizvoda (BDP) nalazi na 105. mjestu, a na 93. mjestu u oblasti stabilnosti banaka, 79. mjestu prema visini javnog duga, 139. prema stepenu zadovoljstva potrošača i 125. prema lakoći pristupa povoljnim kreditima, kao i na 126. mjestu prema broju procedura potrebnih za pokretanje posla u BiH.

- Nepovoljna klima za investiranje -

BiH ima vrlo loš rejting i imidž u svijetu u oblasti uslova za investiranje i pokretanje novih kompanija. Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Doing Business”, Bosna i Hercegovina se nalazi na 131. mjestu među 189 ekonomija po lakoći poslovanja. Isto BiH je prema razvijenosti javne infrastrukture među najlošije pozicioniranim zemljama u Evropi. Na WEF-ovoj listi, BiH je prema kvaliteti javne infrastrukture zauzela 127. mjesto, 104. mjesto prema kvalitetu puteva, i tek 148. po kvaliteti i razvijenosti infrastrukture avionskog saobračaja.

Štaviše, najviše cijene za korištenje autoputeva u zemljama regije plaćaju upravo vozači u Bosni i Hercegovini. Posmatrano prema cijeni putarine na dionici Kakanj - Jošanica, čija dužina iznosi 45 kilometara, putarine u BiH po kilometru, u prosjeku, za putnička vozila iznosi 0,12 KM, odnosno 0,061 euro. S druge strane, najjeftinija putarina je u Makedoniji, 0,020 eura po kilometru.

- Mlade i obrazovane teško zadržati u BiH -

BiH se također nalazi među zemljama u koje najteže uspijevaju da zadrže svoje mlade, talentovane i školovane ljude. Tako je WEF-ovo posljednje istraživanje pokazalo da se BiH nalazi na 143. mjestu od ukupno 148 zemalja, prema kapacitetu da zadrži mlade i telantovane ljude, dok se nalazi na 140. mjestu da privuče talentovane ljude iz drugih zemalja. Određena istraživanja pokazuju da najveći problem sa sve većim odlaskom visokoobrazovanih mladih ljudi bilježe Srbija i Bosna i Hercegovina odakle godišnje oko 12.000 odnosno 10.000 obrazovanih osoba preseli u inostranstvo.

Zanimljivo je da se od ukupno 148 zemalja svijeta BiH nalazi na 40. mjestu prema broju korisnika interneta jer u BiH, prema WEF-ovom istraživanju, 65,4 posto stanovnika koristi internet što je najviše u regiji Balkana. Istovremeno, u BiH, koja se nalazi u grupi zemalja koje koriste najsporiji internet u Evropi, brzina interneta je oko 1,97 Mbps, dok je u Makedoniji 3,3 Mbps, Hrvatskoj 3,24 mbps i Albaniji 2,8 Mbps.

Također, BiH je u grupi zemalja u svijetu u kojima ne postoji dovoljan stepen jednakosti žena sa muškarcima u skoro svim sferama javnog života. Prema tome, posljednji rezultati WEF-a pokazuju da se BiH nalazi na 112. mjestu u oblasti participacije ženske populacije na tržištu rada.

Prema istraživanju Međuparlamentarne unije (IPU) za 2012. godinu, kojim je utvrđen procenat političke participacije žena u državnim parlamentima, BiH se nalazi na 60. mjestu od ukupno 189 zemalja. U Predstavničkom domu Parlamenta BiH, od 42 poslanička mjesta njih devet su popunile žene, što čini 21,4 posto ukupne zastupljenosti. U Domu naroda, među 15 delegata su dvije žene, što iznosi 13,3 posto. U Hrvatskoj i Makedoniji procenat žena u parlamentu je oko 25 odnosno 30 posto.