Iskusni planinar upozorio i podijelio savjete: "Najbolja je ova prevencija nesreća na planini"

Zima je idealno vrijeme za odlazak na planinu. Zimski sportovi, uživanje u snijegu i druge aktivnosti su među omiljenima i one koje čekamo cijele godine. 

No, nekada se na planinama može desiti i situacija opasna po život. U tom trenutku dobro nam dođu savjeti koje možemo upotrijebiti ili se ispravno pripremiti za uživanje na planini.

Zehrudin Isaković je na svom Facebook profilu podijelio par savjeta za sigurno uživanje u planinskoj čaroliji, a njegovu objavu prenosimo u cijelosti: 

"Troglav, Prenj, Bjelašnica, Kamniške Alpe - pa sve do Švicarskih Alpi - šta vezuje sve ove planine?

Vjerovatno ste pogodili - na svima su u prethodna dva dana bile aktivirane Gorske službe spašavanja. Neke akcije upravo traju a neke su zbog vrlo teskih uvjeta privremeno obustavljene.

Na svim ovim planinama su se planinari povrijedili, zagubili, istraumirali... a, na žalost, u Kamniskim Alpima i Švicarskoj smo imali i tragičan ishod. Zbog toga sve posjetitelje planina ovih dana vrijedi podsjetiti na nekoliko činjenica. 

Za početak, dao bih crveno svjetlo za uspone na slijedeće planine u BiH : Prenj, Čvrsnica, Bjelašnica, Dinara, Maglić. 

A pod posebnu pažnju dodao bih i ove planine: Vlašić, Vranica, Visočica, Zelengora, Lebršnik, Velež i Volujak.

Uglavnom, sve ture koje u sebi imaju nagibe preko 40 stepeni, kraški teren sa rupama koje su prekrivene sa još uvijek nestabilnim snijegom, te stijene i rubove sa potencijalnim sniježnim strehama - ovaj period ultimativno treba izbjegavati!

Iz sličnih razloga, u regionu kao na iznimno opasne ovih dana upozorio bih i na ova gorja: Slovenske alpske, prokletijske vrhove sa strmim i izloženim prilazima, crnogorske planine u regijama Durmitora, kučkih i moračkih planina (uz spomenute Prokletije), i u Hrvatskoj su na primorskim gorostasima kao što su Velebit, Dinara i Biokovo, trenutno vrlo teški uvjeti.

EVO KRATKI PODSJETNIK

1. Na našim područjima zimski odlasci na planine su mnogo opasniji nego ljeti.
2. Ključne zimske opasnosti su: hladnoća, lavine, orkanski vjetrovi, skrivene rupe u snijegu, poskliznuća, padajući komadi leda i sniježne strehe, te smrzotine i eventualno sniježno sljepilo.
3. Lavine se uvijek javljaju kada su velike temperaturne razlike između noći i dana, nakon svježih padavina. U lavinozna područja ne treba ići nakon velikih padavina, posebno popodne kada lavine počinju „raditi“. Kod sebe treba imati opremu koja će ostaviti trag iza vas, o čemu se možemo informirati na planinarskim školama, kod iskusnijih kolega, u planinarskoj literaturi, na internetu…
Ako niste iskusan planinar, nemojte ići na područja koja su strmija od 35 stepeni nagiba, pogotovu ne sami.
4.Usponi na gotovo sve vrhove preko 2000 metara u BiH i regionu, kao i na neke niže vrhove, u zimskim uvjetima zahtijevaju upotrebu cepina i dereza. Čest je slučaj da nas zavede prvi dio koji je obično manje strm, sa mekšim snijegom. I sve je u redu, dok nakon nekoliko stotina metara ne ustanovite da se u međuvremenu snijeg pretvorio u led, da je stmina mnogo veća i da više ne možete ni gore, a ni nazad...
Dakle, dereze i cepin ne vadite iz ruksaka, kada idete na strmije vrhove, a i na položenije, ako su takvi uvjeti.
5. Zimsku opremu, nije dovoljno imati – treba je znati i pravilno koristiti. Odvojite vrijeme i završite planinarsku školu, alpinistički tečaj, posavjetujte se sa članovima GSS-ova. Pravilna i stručna upotreba cepina je od životne važnosti. Posebno u slučaju iznenadnog poskliznuća. Isto je i sa derezama.
6. Ako ste na početku svoga planinarenja, ne penjite se na strme vrhove bez osiguranja i bez iskusnijih partnera. Pod ovim podrazumijevam zimske uspon na vrhove Prenja, Maglića, Čvrsnice, Zelengore, Volujaka... Ukoliko se želite zimi penjati na ozbiljne planine – alpinistički tečaj je obavezan.
7. Vrlo je važno da slušate vremensku prognozu.
8. Ako negdje idete prvi puta, dobro se informirajte o usponu: koliko traje, tehničke pojedinosti, prilaz i silaz… i pred ogledalom se zapitajte jesam li ja spreman za ovo, imam li dovoljno iskustva..., izbjegavajte vlastiti život ubacivati u bisage tuđih briga.

Morate biti odgovorni, kako prema sebi, tako i prema drugima. Nemojte svojom nepromišljenošću i druge dovoditi u opasnost.

Na kraju, zaključak: Najbolja prevencija nesreća na planini jeste da planinu, prije svega, poštujete. Planina se poštuje tako što se uvažavaju opasnosti koje skriva. Drugi dio prevencije nesreće na planini jeste da (upo)znate sebe i svoje mogućnosti. Budite iskreni prema sebi, nemojte da vam ambicija bude veća od mogućnosti - pa će i planina biti milosna prema vama.

A sve skupa je proces učenja, treninga i samospoznaje. Evo, dragi prijatelji, pamet u glavu. Pred svaki polazak na planinu sjetite se svih onih koji vas vole, i koje volite, pripremite se za najgore – pa se ono neće ni dogoditi."