Ilegalna sječa šuma kod Visokog: Optužena kuvajtska kompanija za uništavanje prirode

Ogoljen pejzaž. Mlade biljke izbijaju iz gole zemlje s koje su uklonjena stabla. Otopljeni snijeg januarskog dana se cijedi niz izlokani makadam u mjestu Dobro u općini Visoko. 

Ništa osim natpisa Injazat ispisanog na golemom kamenu nasred livade ne ukazuje na početak bilo kakve gradnje. 

Na ovom mjestu prije tri godine za potrebe promotivnog videa snimljeni su bageri koji krče šumu i parcelišu zemljište. 

Kompanija kuvajtskih vlasnika Poduhvati budućnosti – Injazat Future krajem 2021. kupila je u Dobrom, gdje su snimljeni bageri, velike količine zemlje. Prema podacima mape katastra ova firma sada je vlasnik oko 60 hektara zemljišta, što je veličina od oko 80 fudbalskih terena. 

Na dijelu ove lokacije, međutim, prostornim planom gradnja je zabranjena. Parcele se jednim dijelom nalaze na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu, a podaci iz prostornog plana ukazuju da se nalazi u zoni zaštite izvorišta. 

Istraživanje Detektora i Mreže arapskih novinara otkrilo je da je kompanija Injazat iz Kuvajta u posljednjih 14 godina otvorila nekoliko podružnica u Bosni i Hercegovini, preko kojih otkupljuje, između ostalih, i poljoprivredne i šumske parcele od lokalnog stanovništva. Zatim ih parceliše, krči i nudi kupcima iz zemalja Zaljeva, po znatno višim cijenama, uvjeravajući ih da na njima mogu graditi kuće, iako za neke od njih nikada nisu osigurali dozvole.

Kompanija je zemljište, od kojeg pojedino i građevinsko, kupovala i od firmi. 

Idiličnim prizorima bh. prirode kompanija Injazat putem društvenih mreža privlači kupce iz Zaljeva. Na Instagram profilu Injazata kao propagandni materijal kojim se prikazuju radovi objavljeni u decembru 2022. podijeljeni su i video snimci krčenja šume.

Zbog sumnje da je šuma u mjestu Dobro u Visokom ilegalno posječena Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona 4. februara 2026. podiglo je optužnicu protiv kompanije Poduhvati budućnosti – Injazat Future i još jedne povezane osobe za pustošenje šume.

U optužnici je navedeno da je izvršena sječa stabala na površini jednakoj 25 fudbalskih terena.

Na ovaj način je, kako se navodi u optužnici, narušen biodiverzitet i ugrožen opstanak šume i njene ekološke funkcije. 

Optuženi su, kako se navodi u optužnici, pričinili štetu Kantonalnoj upravi za šumarstvo ZDK u ukupnom iznosu od skoro 150 hiljada maraka. 

Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona i godinu ranije, tačnije u julu 2025. godine, podiglo je optužnicu koja je istog mjeseca i potvrđena, zbog istog krivičnog djela protiv kompanije Poduhvati budućnosti-Injazat Future i još tri osobe povezane s firmom. 

U optužnici Kantonalnog tužilaštva Zeničko-Dobojskog kantona je navedeno da je kompanija od maja 2022. do istog mjeseca 2023. godine u opštini Visoko posjekla šumu prouzrokujući golet na zemljištu veličine pet i po fudbalskih terena. 

U dokumentu se navodi da se šteta nanesena Kantonalnoj upravi za šumarstvo u tom kantonu procjenjuje na oko 31 hiljadu maraka. 

Ovi postupci su još u toku. 

Dvije sedmice prije nego što je objavljen snimak krčenja šume u Dobrom, vlasnik kompanije Nayef Abu Shaibah sastao se sa gradonačelnikom Visokog Mirzom Ganićem. Tom prilikom vlasniku Injazata je uručen i poklon. Ganić nije odgovorio na upit Detektora da priča o svojim kontaktima sa vlasnikom kuvajtske firme. 

U istoj općini, godinu ranije, predstavnici kuvajtske podružnice u BiH ilegalno su počeli gradnju dva objekta.  

Salah Sulaiman Kshash Al-Nidawi, na rukovodećim pozicijama u tri od četiri kompanije u vlasništvu Abu Shaibaha, zajedno sa još jednom osobom osuđen je u maju 2023. pred Općinskim sudom u Visokom zbog bespravne gradnje. 

Kako je za Detektor potvrđeno, sud je utvrdio da su oni tokom 2021. godine, kao odgovorne osobe u kompaniji, bez dozvola i suprotno važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, počeli izgradnju više stambenih objekata na području Visokog.

Gradnju su započeli na poljoprivrednom zemljištu, navedeno je odgovoru, izvan granica urbanog i građevinskog područja.  

Optuženima su tada izrečene novčane kazne u iznosu od po četiri hiljade maraka.  

Ostatak teksta možete čitati na Detektor.ba.