IGK nakon prijetnji ratnog zločinca iz Prijedora: "Tražimo hitnu reakciju Tužilaštva BiH"

Institut za istraživanje genocida Kanada, u utorak 22. jula 2025. godine, poslao je zvaničnu reakciju na prijetnje koje je bošnjačkom rukovodstvu u bosanskohercegovačkom entitetu RS, uputio presuđeni ratni zločinac Aleksandar Knjeginjić.

Kako su naveli, prijetnje su usmjerene prema Bošnjacima, žrtvama agresije i genocida, a posebno prema potpredsjedniku bh. entiteta RS Ćamilu Durakoviću i njegovom savjetniku Sudbinu Musiću.

"IGK najoštrije osuđuje i potpuno odbacuje sramne, anticivilizacijske, dehumanizirajuće prijetnje presuđenog ratnog zločinca koji se slobodnoi kreće ulicama Prijedora.

Prijetiti u gradu u kome su vojne, policijske i paravojne snage bosanskih Srba, koje su bile pod općom kontrolom političkog, vojnog i policijskog establišmenta Srbije počinile najstrašnije zločine poslije Drugog svijetskog rata, samo dan nakon ukopa sedam žrtava genocida je dokaz kontinuiteta veliko nacionalisatičke, agresivno genocidne ideologije i prakse koja ima za cilj podjelu Bosne i Hercegovine u ime projekta velike Srbije. Prijetnje nisu samo pojedincima već svim preživjelim žrtvama genocida u Prijedoru u pokušaju da se utiša njihov glas istine, pravde, kulture sjećanja", kažu.

IGK je ranije dobio odgovor od Facebooka da će uklanjati sadržaje koji negiraju genocid u Bosni i Hercegovini i šire mržnju, netrpeljivost i ugrožavaju sigurnost, te su ovaj slučaj prijavili istom.

Zatražena je i hitna reakcija Tužilaštva Bosne i Hercegovine, jer kako IGK piše, u prijetnjama postoje elementi "krivične odgovornosti, negiranja genocida i širenja nacionalne mržnje, netrepeljivosti i ugrožavanja sigurnosti".

"IGK poručuje ratnom zločincu da mi ne odustajmo od borbe za istinu i pravdu. Genocid u Prijedoru je crna tačka na savjesti međunarodne zajednice i svijesti onih koji su počinili zločin. Zato je borba protiv negiranja genocida i širenja nacionalne mržnje, netrpeljivosti, ugrožavanja sigurnosti u Prijedoru univerzalni zadatak svih ljudi", poručili su, te dodali da nemamo pravo na šutnju i zaborav, te da je borba za istinu i pravdu osnova opstajanja i da se za nju vrijedi boriti.

"Holokaust nije počeo sa gasnim komorama. Genocid u Bosni i Hercegovini nije počeo sa masovnim ubistvima. Počeli su sa nacionalnom i rasnom diskriminacijom i govorom mržnje.

Presuđeni ratni zločinac treba da zna da je u proceduri Kanadskog parlamenta Rezolucija o Danu bijelih traka u Kanadi. Da je inicirana rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o proglašenju 31. maja Međunarodnim danom bijelih traka kao sjećanja na žrtve genocida u Prijedoru. U školama u Kanadi se tradicionalno održava čas historije povodom Međunarodnog dana bijelih traka. Naša djeca uče i znaju o bijelim trakama i genocidu u Prijedoru", poručili su u svojoj izjavi.

"Pozivamo bosanskohercegovačku dijasporu da se ujedini na platformi istine, pravde i kulture sjećanja u institucionalnoj, sistematskoj borbi protiv negatora genocida, revizionista historijskih i sudskih činjenica o genocidu u Bosni i Hercegovini, negatora naslijeđa međunarodnih sudova o agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini i glorifikatora presuđenih ratnih zločinaca.

Pozivamo probosanski politički i akademski faktor u i van Bosne i Hercegovine da se ujedini na platformi nastavka krivičnog progona ratnih zločinaca i krivičnog progona onih koji to negiraju. Moramo biti svjesni, posebno mladi, opasnih namjere novog revizionističkog projekta koji je prije svega usmjeren protiv istine o genocidu i agresiji koja je potvrđena presudama međunarodnih sudova.

Ne može se sa smetljišta historije iskopati progres, ako istina i pravda izgube, ako mržnja pobjedi ljubav, ako nada izgubi od beznađa. Moramo imati odgovornost i dovoljno hrabrosti u saopćavanju istine o genocidu, ali i u borbi protiv negiranja genocida, falsifikovanja sudskih, naučnih i historijskih činjenica o genocidu i veličanju presuđenih ratnih zločinaca", zaključili su.

Podsjećamo, Aleksandar Knjeginjić, koji je 1994. godine u Prijedoru ubio supružnike Rejhana i Raziju Sikirić i zbog toga bio izručen iz Sjedinjenih Američkih Država nakon priznanja zločina, ponovo je u fokusu javnosti, ali ovaj put zbog brutalnih prijetnji i govora mržnje upućenih potpredsjedniku manjeg bh. entiteta RS Ćamilu Durakoviću, njegovom savjetniku Sudbinu Musiću, ali i svim Bošnjacima.